m (sg. N červ, čarv B s. v. čarv,GA červa, D -u, I -om, pl. N -i, čarvi Krl 79, G červov, -ih, -i B s. v. červi pun,D -om, A -e, -i Šim prod 404, I -mi, -i).
1. zool.
a. crv; usp. crv. H (s. v. červ, červ ki trese i roge grize), B (s. v. blatta, bombylis, caries, elmins, insecta, ipes, lytta, psen, scaphismus … način muke gda su se na smert odsuğeni vu lagev pun smrada i červih postavļali; čarv s uputom na červ, červ), J (s. v. blatta, putricavus … od červov razkopan … od starine zjeden … gńilošupe, vermis), P (s. v. bombycinum 178, terra pharmacitis 36, verminosus 122), X (s. v. seco). Ovca, agnec i oven ki je za nas na križnom dreve alduvan, oroslan, červ … [Ježuš je Nazarenski]. Vram post A, 86 a. Z Bogom zemļa budi, i ti zdrav ostani otec, sinu prosti, moje červom jesti ne prepusti kosti. Jurj 9. Dojdu červi, koji iz korena drevju i sadu naškode. Matak II, 188. Još u Horvateh ima kervi, nit ko slabi v prahu červi dadu gazit narodnosti. Vukot pes 1. Kadaver v blatu, v lobanji čarvi. Krl 79.
b. crvoliki insekt općenito. H (s. v. červ ki haļe zjeda, červ ki kńige grize, červ ki loze grize, červ ki pšenicu grize, červ ki svilu prede, červ v siru), B (s. v. blatta, bombyx, insecta; červ 14. … čërv koi se vu siru nahaja), J (s. v. blatta, cis). Suproti molom i drugem červom kvarečem opravu moraš vsekuntom deržat nekuliko kašre oposred, ali metice. Hiž kniž 196.
c. samostalno i u svezama a) med. parazitska bolest u peradi. Drugi zrok [cerkańa mladine] je naravski takov betek koji se červ zove. Lovr ker 77; b) zool. ~ drvojedec drvotoč,Xyleborus dispar. Presadu jako škodeči červi dervojedci (Erdflöhe) na stareh slogi zaostaju. Duhan 6; ~ zemelski kišna glista,Lumbricus terrestris. B (s. v. červ); iskriča ~, kresavka ~ krijesnica,Lampyris noctiluca. H (s. v. iskriča červ, kresavka červ); melńati ~ žitni žižak,Calandra granaria; usp. črvobob. fig. i pej. za pekara. Hodi ti sto vragmi, ti prokleti melńati červ. Mink 12 b; moštni ~, vinski ~ vinska mušica,Drosophila melanogaster. B (s. v. mustio); pesji ~ po narodnom vjerovanju parazit pod psećim jezikom koji uzrokuje bjesnoću. B (s. v. pesji), J (s. v. lytta); rožnački / rožńački ~ vrsta kukca,Meloe majalis. Da se pako zna kaj se pod imenom rožnačkeh červov razmeva i da se od rožnačkeh kebrov … razlučiti mogu … potrebno je … izpisańe dati. Pom 15. Rožńački červ, ali rožńački kukec je stvar živuča. Pom 15; svilni ~ svilac, sviloprelja,Bombyx mori. Kovači … jesu stanovite gusenice, gladke kaki svilni červ. Danica (1835) 17.
2. fig. samostalno i u svezama ~ dušni, ~ dušnoga spoznańa, ~ konšcijencije, glodajuči ~, grizuči ~ neugodna misao koja uznemiruje, nagriza i muči koga (najčešće o savjesti ); usp. črvojedina 2, črvotočnost. B (s. v. mordeo). Letanie za mertve. Od nepočinečega červa dušnoga oslob(odi). Zrin tov 427. [Divojku] je zavjedal červ dušnoga spoznańa zaradi prisege. Šim prod 69. Idi duša moja … se več ne ufam da črv zgine z mene. Noč viğ 51. Zdvojnļivo kajańe … kakti glodajuči červ serdec skvarjenoga prez prestanka grizlo bude. Verh 420. Tak tulikaj jesi zrok da mene červ moje grešne konšciencie tak strašno grize i muči. Zagr I, 5. Začuje červa dušnoga spoznańa svojega i oberne se. Krist blag II, 36. Hotel je sreču stignuti, pak si je grizučega červa … na serdce svoje položil. Krist blag II, 298; ~ zemļe ove isto što črvek 2. Druga peršona [Božja] za ļubav našu vučinila se je červom. Zagr I, 324. Je li pak … mi červi zemļe ove budemo drugač žeļeli da se z nami barače kak z stvoritelom … i z gosponom našem je se pripetilo. Matak II, V a; lucki ~ običan, mali čovjek. Magistra Minerva črez čuturu i kupe vuči luckog červa, da žitek je za Grofa pratfan pun kuglofa. Krl 39.