Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

Rezultati pretrage za: burlavec

burlavec

m (sg. N burlavec, pl. N -vci, G -vcev) čovjek koji ima čireve, otekline; usp. burlav 2. Išal je negdo putem polag koga su ti burlavci sedeli. Habd ad 1058.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU