Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

Rezultati pretrage za: gingavohodec

gingavohodec

m (sg. N gingavohodec, pl. N -dci) etim. v. gingav; čovjek koji od slabosti jedva hoda; onaj koji je slabunjav, boležljiv; usp. gengavec. B (s. v.   scrupedus).  fig. Doktori, gospoda, gingavohodci, kervolisci … kaj hočejo od mene čerleni larfonosci. Krl 74.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU