Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

Rezultati pretrage za: kaštigavec

kaštigavec

m etim. v. kaštigati; onaj koji kažnjava, koji izvršava kaznu nad kime; usp. kaštigitel. B (s. v.  animadversor, executor 2, objurgator, punitor), J (s. v.  castigator, correptor), X (s. v.   poena).

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU