f (sg. N kapļa, G -e, A -u, L -i, I -um Habd ad 256, Citara 317, -om Zrin tov 390, pl. NA -e, G -ih J s. v. aspargo, Živinvrač 179, -i Habd zerc 538, L -ah, I -ami) kap; usp. kap1 2, kapla, kaplica, kaplica.
1. djelić (čega) tekućeg okruglasta ili ovalna oblika. B (s. v. degutto, delacrymatio … plakańe … suz tisk. sud ali kapļih izpuščańe, exstillo, gutta, instillo, lacrymae, mano, pertundo, stilla, simpulum, suasum … dežğena ali sajna kapļa na bele oprave, substillus … speršeči … po kapļah kapajuči … pošprihavajuči; kapļa, smolena kapļa, scalina … teško scaline i po kapļah spuščańe), J (s. v. aspargo … pikec … suša sada od kapļih dežğa kada sunce sveti, cavo, gutta, instillo, stiria, stranguria), P (s. v. imber 17, stilla 18), X (s. v. mano, stilla). Z gustemi iz očih svojeh ispeļanemi kapļami okorno serce naše [oni] zmekčaju. Nadaž 108. Oni cecki … vu mertve matere jesu prešušili, nit jedne kapļe mleka dali. Matak II, 135. Kad vu vuhu šurni … z oļem mandalskem zalivaj [vu vuho] po kapļu. Mikl izb 124.
2. veoma mala količina tekućine. V kraļestvu vražjem niednoga ne bude počinka … pitvine ni kapļe. Habd zerc 302. Odnikud priatela koj bi … žednomu kapļu hladne vode podal. Rob I, 253. Neprani puter … dobro preperi vsaki put oceğajuč da ni kapļe ne ostane. Mikl izb 139.
3. (pl.)lijek u tekućem stanju koji se uzima prema broju kapi. Hofmanske kapļe (naslov).Danica (1848) 134.
4. mrlja, točka. B (s. v. intertinctus, macula, punctum), P (s. v. unguis nubecula 102, porphyrites leucostictos 819). Końi černi z belemi kapļami jesu veseli. Danica (1834) 22.
5. med. isto što guta 2. J (s. v. hemiplagia). Stefan despot serbski … od kapļe vudren vumerl je. Vitez raf 117.
6. izr. do kapļe do kraja, sve. Dvorjanik … prime v ruke vračtvo i vse do kapļe popie. Matak I, 125. Moraš ti napiti, tu kupicu izprazniti i do kapļe spiti. Pjesmar 167; mlad kaj i ~ vrlo mlad. Mlad kaj i kapļa … blutjung. Krist anh 147; smrtna ~ isto što guta 2. P (s. v. apoplexia … smertna kapļa koja človeka v času skonča 186).