f (sg. N meļa, G -e, A -u, L -e, -i, I -um 3, -om) usp. muka2.
1.
a. prah, brašno od samljevenog zrnja žitarica; usp. mela, melinski prah s. v. melinski, mlivo. H (s. v. meļa, meļe pšenične škrińa, meļu ki preseja, drevo kem se žitek ali meļa obaļa, presejati meļu), B (s. v. aleuron, aliterius, alphica, artolaganus … jestvina z meļe … vina … mleka … oļa … masla i perpra, avenaceus, cella, coix, far, farina, globolus, moretum, omelysis, paspola, pausicape, polenta, pollintio, primus … koi pervi vu melin dojde … pervi z meļum domov pojde, pugnus, pulmentum, secundarium, simila, telia … škrińa na štiri vugle prodajne meļe; meļa 12. … za meļu posuda, meļu koi seje, muka s uputom na meļa, presean), J (s. v. cretura, excerno … meļu presejati, farina … meļa … brašno … muka, lixula … močńak … iz meļe … vode i sira kašica), P (s. v. crustulum pemmaticum 131, panis siligineus 138), X (s. v. far). Ta ista meļa … deržala je vse do Terjak. VDA 11, 172. Purgari … pripravili su … jedenadeste vozov pšenične čiste meļe. Habd ad 356. Ako je žena prela ali meļu sejala, zato ne … posta prekeršila. Mul pos 969. Za pitje more mu se z vodum … fina meļa ali poseje mešati. Živinvrač 140. Prosili smo melje, fažon ali zelje. Kov rkp 11, tisk 26.
b. prah (sitniji ili krupniji)od kakve druge biljke ili materije (npr. boba, kukolja, drva, sira, šećera).H (s. v. bobova meļa), B (s. v. aerineus, lomentum, pollis). Lupine prazne od lenenoga semena … mlati … i mešaj z pšeničnemi posejami i tuliko pridaj meļe iz sira. Danica (1835) 38.
2. fig. vrsta, soj (o ljudima).Meğ dobru se meļu mešaju … da i ńe za dobre … derže. Habd ad 710.
3. u svezama cvet meļe najfinije brašno, muka. B (s. v. pollen, simila; muka s uputom na meļa), P (s. v. panis siligineus 138); debela / posledńa ~ mekinje, osijci; usp. meļne iskrice s. v. meļni. B (s. v. creura, exta, secundarium; meļa). Marše … z … debelom meļom hraniti se mora. Živinvrač 125; močna ~ štirka; usp. juha meļnata s. v. meļnat. B (s. v. močen 4).