adj. (sg. N m. pian, pijan, -i, n. -o, f. -a, GA m. -oga, f. piane, pl. N m. pijani, G m. -eh, I m. -emi).
1. koji se prekomjerno napio alkoholnog pića, pijan; usp. pjan. H (s. v. pian), B (s. v. amphithetum … kupa … odkud … kajti ž ńum piju gda jako hote piti … gda hočemo pijanoga pokazati velimo … ti si pian, appotus, temulentus, thiasus, vinolentus; pian), J (s. v. crapulentus, ebrius), X (s. v. ebrius). Vsaki človek najpervo dobro vino postavļa, i gda piani postanu, teda ono kotero jest žlehtneše. Vram post A, 41. Nove bi knige … moral pisati da bi pianstva i pianeh ļudi naturu … hotel … spisati. Habd ad 850. Pijan muž prehitil je košaru … z jajci. Šil 259. Z starem vinom kruh pomoči i purčetu daj vu kļun metči, jeden čas bude purče pijano, potlam ozdrave. Danica (1836) 34. fig. Za verbuvanku ranjčik, bogečki imetek, čarnoga grudanjka pijani početek. Krl 57.
2. omamljen. V teh bitkah on jednoč ves pijan od dihe, do Valoe šatora nikel prez vike. Henr 208.
3. fig. varljiv. O piane sreče … ti veruješ, a loviš neistinu sańu. Magd 27.
4. u im. službi (m.)isto što pijanec. J (s. v. temulenter … piano … privińeno … v pianosti … na način pianoga). Gde su bili pijani, tu si bila ti vani. Popev 204. Muder izgovor vu vustih bedaka je kakti ternova mladica vu rukah pijanoga. Krist žit II, 330.
5. u svezi pijana sestra / štuca ona koja s nekime ili u društvu uživa u piću; družica u piću; usp. pitna sestrica s. v. pitni, vinska mušica s. v. mušica. B (s. v. dionysius … piani brat … piana sestra … koi ali koja vseštat piančuje; sestra … sestra piana); pijani ~ v. brat1.
6. izr. biti ~ kaj i čep biti jako pijan. Pijan je kaj i čep. Krist anh 179.