Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

Rezultati pretrage za: pobolšańe

pobolšańe

n (sg. NA pobolšańe, G -a, DL -u, I -em) gl. im. od pobolšati (se); poboljšanje; usp. pobolšajńe, pobolšanje, pobolšavańe, pobolščica, pobolšica, poboļšańe, poboļščica.
1. promjena stanja nabolje. H (s. v. ), B (s. v.  accrementum, censio 2, censura 2, contritio spiritualis, emendatio, melioratio, resipiscentia … k prave pameti dohağańe … stegneńe … zderžańe … pobolšańe … saseńe;  pobolšańe), J (s. v.  castigate, correctio, emendatio, lima, melioratio, resipiscentia), X (s. v.  mendum … emendatio). [Bog] gda ne vidi pobolšańa, strašno, ali pravično grehe kaštiga. Habd zerc 266. A kaj bude iz nas nevoļneh grešnikov koi malo na pokoru, još mańe na pobolšańe žitka našega mislimo? Zagr IV, 6. Vsa koja k našemu pobolšańu pohasneti mogu, jesu od onoga nareğeńa koj neče smert grešnika nego da se oberne i zveliči. Krist blag II, 38.
2. u svezi hiža pobolšańa kaznionica; usp. kaštigalnica. J (s. v.   pistrinum).  Tebe dal bi na veke vu hižu pobolšańa zapreti zbog špota. Velikov 78.

poboļšańe

n (sg. G poboļšańa, D -u, A -e).
1. isto što pobolšańe 1. Daj nam [Bože] pravo poboļšańe žitka. Zrin tov 49. [Novi žitek] najboļe stoji … vu … obečańu poboļšańa. Mulih prod 28.
2. u svezi ~ betega smirivanje bolesti. Najsegurneše znameńe poboļšańa betega je ako koń mirno legne ar ovo, doklam beteg pogibeļen je, nigdar včiniti neče. Živinvrač 73.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU