Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

Rezultati pretrage za: prikladen

prikladen

adj. (sg. N m. prikladen, prikladën, prikladni, n. -o, f. -a, G n. -oga, f. -e, D f. -oj, A m. -oga, -a, n. -o, f. -u, V n. -o, f. -e, L n. -em, I m. n. -em, f. -um, pl. N m. -i, n. -a, f. -e, G m. -eh, A m. -e, n. -a, f. -e, L m. n. -eh, f. -ih, I m. -emi; komp. sg. N m. prikladnei, prikladnejši, prikladneši, G f. -eše, A m. -ešega, f. -ešu, L f. -eši, pl. N m. -eši, D m. -ejšem, I m. -ešemi; superl. sg. N m. najprikladneši, n. -eše, f. -eša, G n. -ešega, A m. -ešega, pl. A m. -eše, V f. -eše).
1. koji je u skladu (s čime), prikladan, primjeren, pristao, odgovarajući; podoban; povoljan, pogodan; ugodan; usp. dostojen 3, lastan, nareden 2, podan 4, podoben, prigodan, prigoden 1, priklońen 1, prilagoden, prilagodliv, priložen 1, priličen 1, pripelden, pristojen 1, spodoban 2, spodoben 2, spravan 1, spraven 2. B (s. v.  accomodatus … prikladen …priličën, accubitorius … vsa ona koja su k ležańu … k sedeńu … k sedališču i k naslańańu prikladna, actuosus … umetelen … priložën … prikladën … priskočen … obarten … lëgëhën … skočën … pospešen, appositus … prikladen … priložen … prigoden … delavec prikladnei, aptus … priložen … prikladen … pripraven … pridoben … prigoden … pristojen … pamet prikladna poslu, cognatus … spodoben … prikladen … imena pristojna duguvańam svojem, compar … jednak … spodoben … prikladen … prikladna … prikladno … jednak z nekojem, competens … dostojen … priličen … prikladen, competo … dostojen … vreden … prikladen sem, conformatus … priložen … složen … prikladen … prispodobļen … prilučen … priklońen … podan, congruens … prikladen … priličen … spodoben, congruo … prikladno je vreme k onomu, congruus  tisk. congrus … prikladen,  consentaneus … prikladen … pristojen … priložen … privoļen … spodoben … podoben, conveniens … dostojen… prikladen … složen …pristojni … prikladen k duguvańu, credibilis … veruvan … veruvańu spodoben … prikladen … verovni … verovna … verovno … kaj se more veruvati, habilis … prikladen … dostojen … vërsten … zadovoļen … spravan … prikladen meč za ladańe … prikladno mesto za obešeńe mrež, habilito …prikladnoga činim, opportunus … prigoden … nareden … priličen … prikladen, palaris … k koleńu prikladen, perapositus … kruto prikladen, percommodus … kruto priličen … prikladen … kruto hasnovit … koristen, quadro … to je vnogem prikladno … vnogem pristaje ali prilaže se, tempestivus… prikladen … prigoden; dobër je na to …priložën … prikladën … priklońen k tomu, noga … noge koi ima prikladne, prikladen … kruto prikladen, vreme … prikladno), J (s. v.  aptus … spreten … prikladen, congruens … prikladen … pristojen … dostojen, consentaneus … dostojen … pristojen … prikladen, dexter … prikladni način, habilis … prikladen … fleten, hexis … tela prikladna složnost, habilito … prikladnoga činim, etesiae … prikladni i vugodni vetri vu pesjeh dneveh ali vu velikoj vručini, quadro … prikladen jesem … prikladujem se, sarcinarius … za nošńu prikladen, sequax … nasledujuči … prikladen za sledeńe … koi za kem rad ide … pokoren, temperamentum … prikladna fletnost … naredna mertučļivost tela, tempestivus … vu pravo … prilično ali prigodno vreme bivajuči), P (s. v.  forum pomarium … vočarnica … terg vočja ili kadi se prodava sad od drevja vsakojačkoga človečji hrani prikladnoga 58), X (s. v.  aptus … prikladen,habeo … habilis … prikladen,sentio … consentaneus … prikladen). Bratja, prosim vas da se merkajte i čuvajte od oneh ki nesložna ni prikladna … k navuku, koteroga ste se navčili, čine. Vram post A, 176. Ove … dole postavļene kratke molitve betežnem te na smert osuğenem ļudem jesu prikladne i hasnovite. Kraj 35. Opat … od sebe odpravi [brata]: zbog kratkoče vremena i potlam vu prikladneši vuri dojdi, reče. Gašp II, 90. Potrebno je zvedati kakva kisela voda je prikladna betegu za kojega se kani prepisati. Lal vod 27. Jesensko vreme … Takaj za zidańe stań daj kopati jarke za temeļ koji, ako vreme je prikladno, postavļa se. Danica (1847) 156. Glog je za živicu najprikladneši. Danica (1840) 62.
2. isto što priličen 2. B (s. v.  adsimilis … zevsema spodoben … prispodoben … prikladen … priličën … primerën, adsimilo … prispodabļam … prispodobil sem … prispodobiti … prilična … prikladna … primerna spodobna … podobna činim, cognatus … spodoben … prikladen, compar … jednak … prikladen … jednak z nekojem, consimilis … prispodoben … priličen … prikladen). [Oni] jesu spodobni i prikladni Judašu. Vram post A, 147a. Navade velikeh varašov nisu prikladne malem. Cepel 131.
3. podesan (za što).B (s. v.  calathus 3, declamatorius 2, viminalis), J (s. v.  sativus … setven … setvi prikladen), P (s. v.  cespes bituminosus 39). [Ja] matere z decum z lastovitum rukum i z oružjem na to prikladnem od smertne pogibeli jesem oslobodil. Lal vrač 11. Reğene peršone postajeju prikladne na vredno obnašańe dužnostih cirkve. Katek 101.
4. primjeren, koji je u skladu (s čim).B (s. v.   apodosis).  Vbogce … z prikladnem k tvojemu imetku zaduštvom nadeli. Nadaž 68. Dobu ńegvu i mladost vre prikladnu štimam k stališu zakonskomu spoznali jeste. Brez al 7. Pravice zadńič naše … okolo vsakojačkeh veršiju se poslov, vu koje tak osobe … varašanov našeh, kak i ńihova dugovańa vupletaju se ter z prikladnum sebi … pravdum obavļati se imaju. Domin 16.
5. sklon (čemu), usmjeren na (što).K vsaki dobroti i kreposti od nature prikladna … vsa se [Roža] Bogu poda na službu. Gašp III, 668. Ravno vezda [sem] na norie jako prikladen. Brez mat 40.
6. pristao, naočit. Ak je [gdo] jak, bogat, lep, prikladen ali dober pisec, dober popevač, dober delavec, zveda se. Kempiš 154.
7. u svezama prikladnem obrazom / načinom na odgovarajući način; usp. spodobnem načinom s. v. spodoben. B (s. v.  assimilative … prispodobno … spodobno … spodobnem načinom… prikladno … prikladnem načinom, calceus … je se znati navade ili običaja vezdašńega i ostaloga vremena kakti i vu vsakomu mestu i poslu prikladno ili prikladnem obrazom priložiti); veruvańu ~ vjerojatan. B (s. v.   credibilis),  X (s. v.  credo … credibilis); vu dobi ~ koji je primjerene starosti,(dovoljno)zreo ili velik. Vu protuletju tele, vu dobi drugač prikladno, na pašu pustiti početi dobro je. Živinvrač 89.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU