f (sg. N proba, G -e, A -u, pl. N -e, G prob, probih) usp. probuvańe.
1.
a. iskušavanje, kušanje, provjera (čega), proba. B (s. v. penez proba), J (s. v. praeludo). I … sam cesar … prez vse probe i pravde listor na cesaričine laži dragoga … tovaruša včinil je … skončati. Habd ad 782. Ni mi potrebno velikeh prob niti zgovorlive retorike. Švag I, 377. Je li ti on ikada takvu priatelstva i ļubavi probu dal kakvu sem ti ja dal? Lovr ad 158.
b. mat. provjera pravilnoga računanja ili valjanosti postupka, dokaz. Proba ili kazańe istine da si dobro računal biva ovak: od vseh brojev … odhiti 9, kuliko ti pak … ostane, postavi pred križ. Šil 8.
2. mala šipka od srebrne smjese kojom se mjerila kvaliteta srebra; u ovisnosti o tome koliki je bio udio srebra, proba je bila veća ili manja; usp. igla 2. B (s. v. coticula 2. … lapis lidius kojem se sudi i spoznava je li srebro ali zlato dobro i koje je probe, tertiarius). Ako bi [srebrnar] zvuna probe komu delo (tisk. dole) načinil, to je to: zvuna (tisk. zuna) trinaest lotova igle ili probe … ima biršaga platiti. Starine 49, 243. Jeden gospon ima trojega srebra. Pervo je probe 16te, a drugo 9te, a tretje 7me. Rad bi pako za tucet nožev 12te probe napraviti 72 lota. Šil 237. Koj veli da prav lada priatela vernoga, naj skoznivo probu zlata postavi na takvoga. Mikl izb 176.
3. očitovanje pristanka na što, potvrda čega. Tolnačnik: … Samo se pita je li divojka … voļu na tebi nahağa? Maksl: Ja imam dosti probih ńezinoga nagneńa. Lovr rodb 39.
4. uzorak koji potvrđuje ispravnost ili istinitost pravila, primjer. Pelde, mesta iz Sv. pisma, probe iliti pokazivańa … napervo davaju se. Pravop (1779) 46.
5. u svezi kamen probe kamen za kušanje plemenitih metala; magnet. B (s. v. kamen 8).