Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

Rezultati pretrage za: sebe

sebe

pron. (G sebe, D sebi, si, sebe, A, sebe, se, L sebe, sebi, seb, I sobum, sobom, sobo, sobu) lična povratna zamjenica u gramatičkoj jednini, bez nominativa, za sva tri gramatička roda i lica te za oba gramatička broja; označuje da subjekt vrši radnju sam na sebi, da se radnja vraća na izvršitelja, tj. da je subjekt ujedno i objekt radnje (v. i se1, si).
1. naglašeni i nenaglašeni oblici lične povratne zamjenice. B (s. v.  agoga … jarëk koi se napravļa vu zlate rude ili gde se zlato kopa … po kojem voda teče i zlato sobum vleče, communico … delnika včiniti koga svojega stola … včiniti koga sobum k stolu sedati, confabulo 3. … razgovarjam se … za veliko duguvańe sobum razgovoriti se hoču, conflo … sebe zadobiti nepriatelstvo, jaculus … kača ka nadalkom sobum more hititi, praecaveo … sebe prečuvati … od zasede sebe prevaruvati, se … sebe, sui … svoj … ńegovi … sebe … ńemu … sebe … ńega; brat … al' drag brat al' sestra draga vsaki sebe išče blaga), J (s. v.  neu … niti sebe niti drugoga, sui … sebe … sebi … sebe … z sobom). Ona ostaše ka je Noe sobom v Arku vzel bil. Vram kron 3. To je sebe negda vučen i ponizen sveti Auguštinuš želel. Habd zerc 83. Ovde se vidi kak su sebi kruto neverni ki lahko navuk kerščanski ostavļaju. Mul šk 6. Ovi nam i sebi obeda platiju. Brez diog 90. (u poslovici)Kad vu selu kuča gori, vsaki se sebi boji. Gaj poslov 7, 5. Gdo bližnjega ne štima kakti sebe, Antikrist je i ne mu placa v nebe! Krl 48.
2. lična povratna zamjenica s prijedlozima
a. naglašeni oblici. B (s. v.  absectos … čërni dragi kamen čërlene žilice po sebe imajuči koji ako se stopi osëm dën vu sebe toplotu dërži, aethites … dragi kamen priruse farbe … kojem ako streseš drugoga kamena kojega kakti noseči vu sebe ima glas hočeš čuti, aquiesco … počivam … prestajem i sebe mir ali počinek dajem, arbiter … pogoditel kojega obe strane… oberu … koje se pravdaju aliti kakovu krivicu med sobum imaju, attraho … pritegnuti ili privleči koga k sebe, baroptenus … ğunğ čërne farbe … čerlene i bele piknice po sebe imajuči, catochites … dragi kamen koi ruku k sebe položenu kakti kakovo keļe derži, communico 2. … med sobum se nakratkom razgovoriti, compromissum … od dveh ki se pravdaju ali koju neslogu ali protivčinu med sobum imaju, condictum … dogovreńe … obečańe … pogodba med sobum vučińena … pogodba vučińena z nekem, digladiatio … z meči sečeńe … vojuvańe med sobum, digladior … med sobum se z meči biti, halito … plamen iz sebe davati, loligo … kalamar riba morska ka mesto kërvi vu sebe ima tintu, recognosco … ļubav čiu proti sebe spoznati, secum … z sobum, segrego … zverči iz sebe krivńu, susum … jako sapu k sebe vleči, vivarius … žive stvari vu sebe zaderžavajuči; oštriga … oštriga ka žuti ğung ima vu sebe, puščam … puščam od sebe, puž … spuž zemelski ki na sebe hižu nosi, zver 5. … zver heus imenuvana ima po sebi pikńice kako pard), J (s. v.  assumptio … k sebi prijetje, assumptivus … k sebi jemļuči, conscio … vu sebi zpoznavam … znam vu dušnom zpoznańu, heptateuchus … sedem vu sebe knig zaderžavajuči, pluteus … stanovito taborsko orudeļe z kožami oblečeno koje negda vojniki pred sobum na trih kolah sim tam rivali i tak zasterti nepriatelske grade jemali jesu, septingenarius … sedemsto vu sebe zaderžavajuči, septuagenarius … sedemdeset vu sebe zaderžavajuči), P (s. v.  caseus oculatus … sir okast ili koi ima u sebi gusta oka aliti prelca 128, ganeo … kurviš … koi zle žene pri sebi prestanuje ali ž ńimi tovaruštvo ima 298). Teda Sloveni svojega poglavnika jesu imeli med sobo. Vram kron 33. Mladenec … na put se odpravi … podbode pod sobom svoga końa vranca. Magd 82. [Margareta] veli možebiti me je Bog za to kaštigal da sem mertvo dete poleg sebe na posteļe našla. VZA 4, 182. On … ima … flašu z kupicum pred sobum. Cepel 157. Da poznaš ovo nebo, zvezde ove, i ovo zemlo, kaj te k sebe zove: preveč dobro poznam se kraj sebe to. Gal 141.
b. naglašeni oblici u svezama od ~, po ~ / sebi, vu ~ / sebi po postanju, prema biti subjekta / vršitelja radnje. B (s. v.  hypostasis … samostojnost … vsaka peršona ili osoba vu božanstvu po sebe stoječa, orior 2. … izhajam … izniknuti od sebe; po sebe). Ravno kako samo zemļa vsakojačku travu od sebe donaša … tako ja [telo] od sebe jakost imam malu. Noč viğ 48. Ižaiaš veli da mi ne mremo boga izmalati onak kak je vu sebe; moremo vendar onak kak se je … ļudem izkazal. Mul pos 742. Oni koji pomerli jesu ova … znameńa kak vu sebi jesu … videli ne budu. Matak I, 5. Samo nekaj novoga videti mogli su, kaj vu sebi, prav rekuč, baš niš ne znamenuje. Lovr ker 73. (u poslovici)Ne pehaj v govno ko samo od sebe smerdi. Krist anh 176; po ~ v. posebe; za sobum poslije (koga).Ne mora … navučitel slovke … opet za sobum čteti dati. Čt kn 9.
c. nenaglašeni oblici u akauzativu u prijedložnoj svezi s jednosložnim prijedlogom. B (s. v.  habito … na se paziti, proversus … napre ili pred se iduči … ne hodi pred se), J (s. v.  assumptio … na se vzetje). [On je] officium, red, biškupiu, popovstvo, plebaniu, pastirstvo duhovno ali cirkveno na se priel i vzel. Vram post B, 37. To i menši … varaški sudci za se vzeti mogu. Habd ad 818. Ne nasleduj prokletoga bogatca ki je svoje blago samo na se i vu se obračal ter mu je strašno priselo. Mul hr 505. Oveseļen zverhu toga dal ga je [kraļ] sproti pred se dopeļati. Krist bas VI. Gdo pintu more vu se zlejati, taj lehko bude mogel spati. Krl 40.
3. u svezi s oblicima pridjeva sam za pojačavanje, isticanje odnosa prema subjektu, vršitelju radnje:
a. bez prijedloga. B (s. v.  amo … preštimavati samoga sebe, anima … zevsem i sam sobum dužen, autenta … vumoritel sam svoj … samoga sebe vbitel … zarazitel, circumspicio 2. … samomu se sebe dopada … sokoliti se … gizdavo se pogledati, cognitio … poznańe … zeznańe … spoznańe … izvedeńe … samoga sebe, defraudo … samomu sebe nekaj vterči … skratiti … od svojeh vust prišparati, jactans … sam sebe hvaleči, perspicio … samoga sebe zpoznati … premisliti, semet … samoga sebe … samoga sebe vmoriti, vinco … koi sam sebe kraļuje on istinski gospoduje; prebadam … prebosti samoga sebe, samoga sebe 2. … samoga sebe hvaleńe … 3. samoga sebe hvalitel, samohvalnost s uputom na samoga sebe), J (s. v.  abjudico … samoga sebe sloboščine mentuvati … sebi samomu slobodnost odpitati, abrumpo … samoga sebe zkončati … živļeńa mentuvati, dialogismus … z sobum spominańe … samo sobum pregovarjańe, litera 3. … samoga sebe obesiti, sui … sebe … sebi … sebe … z sobom … samoga sebe). Našim hotjeńem, voļum i nemarlivostjum sami sebe zavezujemo. Vram post A, 2a. Farižeuš [je] sebe samoga zvišaval, zato vsu svoju svetost je zgubil. Habd zerc 5. Ako sam sebe iščeš, najdeš … samoga sebe, ali na tvoju škodu. Kempiš 69. Ļudi koji vnogo govoriju prepadaju … vu samoga sebe hvaleńe. Krist žit I, 278.
b. s prijedlozima. B (s. v.  habito … na samoga sebe gledeti). Pazi sam na se i na navuk. Petret VI. Imaš tulikaj navuk … marlive paske na se samoga. Gašp II, 858; od samoga ~, sam o ~, sam ob sebi, sam od ~ a) označuje da se što zbiva ili da je po postanju bez utjecaja vršitelja radnje / subjekta. B (s. v.  balanites … kostań obël ili okrugël ili ki rad sam od sebe curi, cadivus … kaj samo od sebe i od narave opade … kakti listje v jeseni, caerulus … moder … t. j. kaj samo od sebe ili od nature modro … modra morja … pako veli se kaj nasleduje modrinu t. j. kaj je modre farbe … omodren, morticinus … sam od sebe poginul … vcerknul; rana … rana ka sama od sebe znikne), J (s. v.  adventitius … bol sama od sebe dohajajuča, cadivus … sam od sebe opadajuči, insativus … neposean … sam od sebe rasteč). [Oni] nad ńimi se oholo znašaju kot da bi vse to sami od sebe imali. Habd ad 337. Ali i ovo kaj do se dobe pisah, samo o sebe dosta smerdi. Habd ad 680. Vsi zvoni sami ob sebi … zazvone i vu zraku štropot oružja začuje se. Gašp II, 387. Figovo drevo … samo od sebe sada vun pušča. Evang 2. Ter po tom hareńe i natezańe samo od sebe prestane. Lovr ker 74. Zakaj ńegve sadice … tak kesno zreliju pokehdob vendar one koje same ob sebi iz zemļe nikneju vnogo predi dohağaju? Krist bas III. (u poslovici)Ne pehaj v govno ko samo od sebe smerdi. Krist anh 176; b) označuje da je (tko / što) po izričitoj, osobnoj volji vršitelja / subjekta. A sudec bi hotel ļudomorce sam od sebe na muku vreči. Perg 6. Da … koji zmed vas ne bude štimal da bi ove hištorije … ja samo od sebe zmislil … nahodim ja ńe … u svetom pismu. Bel prop 49; sam po ~ / sebi, sam po se a) označuje da je po postanju, na temelju biti samoga subjekta / vršitelja, kao objektivna datost, po svome bitku. B (s. v.  automata … duguvańa i stvari vsake koje su tak po meštrie napravļene da se same po sebe verte kakti vure … pečeńar … klopotec, automatarius … mešter koi takva duguvańa dela ka se sama kakti po sebe verte … takov je vurmar, categorema … reč sama po sebe zlamenujuča, categorematicus … sam po sebe zlamenujuči … reč sama po sebe zlamenujuča, substantivus … samostojni … samobitni … kaj samo po sebe more stati). Vseh ovec mene podložneh ja sam po sebe ne morem vučiti. Petret V. Vrag prez božjega prepuščańa sam po sebi nikaj ne more. Brez mat 20. Ako školnoga Pravic navuka temeļi na čin ne speļavaju se, sami po sebi nikaj ne hasniju. Domin 9; b) označuje da je (tko / što) po volji, nakani, želji, nastojanju, djelovanju subjekta / vršitelja. Jesem … včinil ne sam po sebe nego po drugeh … pastireh cirkveneh … reči svetih evangeliomov … iz dijačkoga … na naše … slovo … prenesti. Petret IX. Kajti pak sam po se zlo govoriš, zato iz jezika tvojega zločestoga, hmanskoga tebe spoznavam i odsuğujem. Gašp II, 909. Da bi … sami po sebi dužnost spuńavali, onda bi diku imati mogli. Brez diog 92; sam v(u) ~ / sebi / seb a) označuje da je (tko / što) po postanju, na temelju biti samoga subjekta / vršitelja, kao objektivna datost, po svome bitku. B (s. v.  constantia 3. … sam v sebe dug). Bogactvo ali blago samo v sebe ne hudo. Vram post A, 56a. Dobra je molitva sama vu sebe. Kraj 53. [Bog] je sam vu sebi dober oberh vseh mogučneh dobrot. Fuč 417. Vera, ako nema dobreh del, sama vu seb mertva je. Verh 594; b) označuje da se radnja odvija u subjektu ili vršitelju radnje. B (s. v.  radujem se … radujem se sam v sebe). Ar veļaše sama vu sebe: ako se leprav doteknem haļe ńegove [Ježuševe], zdrava budem. Evang 112. Sediš, veli [Duh Sveti] … pri zmožnem obroku … ne misli sam vu sebi: ovde je dobro, ovde je vnogo jestvin. Krist blag II, 281.
4. 
a. oblici lične povratne zamjenice umjesto oblikā za 3. lice jednine i množine lične zamjenice on/ona (npr. njemu, njim / njoj, njima / njih). [On je] ńe zval pojti za sobu. Vram post B, 2a. Cesarica v cirkve, ku je na pošteńe Device Marie zidati včinila, jednoga [kipa] je postavila, sebe iz Antiokie poslanoga. Habd zerc 476. Zače Ivana [remetu] Gvifrapeluš [grof] prositi da dopusti kčere svoje sobum [s remetom] teh devet dni v celice obstati. Habd zerc 486. [Vučeniki apoštolski] sebi dane duhovne posle jesu spuńavali i zveršavali. Švag I, II.. Jožef … bi bil ńim vsu nevernost sebi včińenu spočituval. Matak I, 9. Mati Rebeka poslušajuč razgovor Ižaaka dozove drugoga sina sebi ļubļenoga Jakoba. Gašp II, 116. [Izvedavci] bi nuter išli vu zemļu obečanu … i nazad dojduči sledńa bi nazvestili ļudctvu od sebe viğena. Gašp III, 383.
b. lična povratna zamjenica umjesto oblika povratno-posvojne zamjenice:svoj. Vsaki … more … proščeńe … zadobiti na dan zapisańa sebe vu ovo društvo. Molb 4.
5. 
a. u svezi prijedloga i zamjenice u genitivu od (samoga) ~ upotrebljava se za svezu značenja prijedloga o i zamjenice u lokativu:o (samome) sebi. B (s. v.  arrogo … vnogo od sebe deržim … vnogo od sebe štimam; dajem 6. … dajem od sebe dobru peldu), P (s. v.  arctalogus … hvastavec … koi se sam hvali i čudnovita od sebe pripoveda 294). Zveličitel naš dobro znal je da svedočtvo z čineńa ali z dela stalnejše je nego z reči, a prezval gda človek od sam sebe svedoči i govori. Vram post A, 9. Gdo goder ada vnogo od sebe štima … vu broju ništar mańe ne sveteh ļudi. Habd zerc 4. Nadaļe od sebe poveda da je ona … kapitanica postavlena. VZA 10, 205. Potom odpada od samoga sebe ono prazno nekojeh zabļuğeneh govoreńe. Danica (1847) 71.
b. u svezi prijedloga i zamjenice u genitivu od ~ upotrebljava se umjesto oblika posvojne zamjenice za 3. lice množine (njihov ). Ježuš odgovarja išče okornejše da bi vekše skazal čudo … i da bi Židovi to peldo pokarani bili i nih nestalnost, gizdost i od sebe veliko štimańe pokazal. Vram post A, 67.
6. u svezama boriti se sobum v. boriti; hvaleńe samoga sebe v. hvaleńe; imati nad sobum v. imati; imati pod sobom v. imati; ime Krištuševo na se prijeti v. prijeti; iti vu se v. iti; iz ~ ishititi v. ishititi; iz ~ shititi v. shititi; izvuči iz ~ v. izvuči; k ~ jemati v. jemati; k ~ prijemati v. prijemati; k ~ / vu se prijeti v. prijeti; k ~ vleči v. vleči; k sebi pustiti v. pustiti; k sebi puščati, pred se puščati v. puščati; misliti sobum / vu ~, premišļavati (z) sobum / vu ~ / sebi / sam sobum razabirati u mislima, razmišljati, promišljati. B (s. v.  cogito 1. … mislim … mislil sem … misliti vu sebe … sobum misliti ili premišļavati kajgod; premišļavam … premišļavati vu sebe). Osupnevši mučeč zače sobum misliti sluga božji kakov to more glas biti. Habd zerc 259. Vrag … začel je z sobum premišļavati kak bi tu … sreču … zmešati … mogel. Habd ad 96. Geiza … sam sobum vnoga premišļava. Gašp III, 507. Sediš, veli [Duh Sveti] … pri zmožnem obroku … ne misli sam vu sebi: ovde je dobro, ovde je vnogo jestvin. Krist blag II, 281; na se jemati v. jemati; na se vzeti v. vzeti; na se vzimati v. vzimati; od ~ zdržavańe uzdržavanje od spolnoga čina. Hižni tovaruši [mogu] negda se zarad pobožnosti na od sebe zderžavańe dogovoriti. Mul šk 365; opasti na se pasti na leđa. B (s. v.  cado 13. … opasti nazad … z pleči opasti … opasti na se); (vsaki) po ~, vsakoga ~, za se pojedinačno, pojedince, posebice. B (s. v.  ae … kada ne diphtongus ima se vsaka ova poštuba … slovo ili litera po sebe pisati i ne skupa … ako pak je diphtongus tak piše se ali skupa ali po sebe to vendar prez pikńic i repa, singuli … vsaki po sebe … osobiti, singulus … vsaki po sebe). I vi [ste] cirkveni pastiri kem je vsakomu po sebe rečeno kaj je mene rečeno. Petret VI. Ovi navuki celoga potrebuju človeka za se. Gašp IV, 154. Buduč da je Naredbe zrok ista duša naredbe, zato rastolnačuvańe mudroznansko sledeča ima za se napučeńa. Domin 37; pod se podbiti v. podbiti; pod se spraviti v. spraviti; pod se spravļati v. spravļati; podegnati pod se v. podegnati; pojti vu se v. pojti; položiti iz ~ v. položiti; premisliti vu ~ / sobum razabrati u mislima, promisliti, razmisliti. B (s. v.  considero … premišļavam … premislil sem … premisliti vu sebe ali sam sobum … razmišļam … promišļam, perpendo … premišļavam … preštimavam … vu sebe premisliti); ~ dobiti zadobiti, steći. [Svetec] ne bil nieden kteri bi tuliko … nebeske dike sebe dobil, kuliko je je Božja Mati sebe dobila. Habd zerc 10; sobum donašati v. donašati; sobom govor v. govor; (sam) (z) sobum govoriti, sam vu ~, za se označuje da se subjekt / vršitelj radnje govorom obraća samome sebi ili da govori sam za sebe, monologom. Došedši v Rim Alekšuš sam sobum zače govoriti. Habd zerc 145. Othağajuča sam z sobum govori. Brez al 6. Favorin (za se): takva se i meni dopada. Brez al 7. Ovo reče za se na stran. Tamburl 71. [Žena] veļaše sama vu sebe: Ako se leprav doteknem haļe ńegove, zdrava budem. Evang 112. Obodva oberneju se žalosno, vsaki na svoju stran i sobum govore. Brez diog 135; samo sobum pregovarjańe v. pregovarjańe; samo z sobom govoreńe v. govoreńe; samoga sebe hvalitel v. hvalitel; vagnuti sobum v. vagnuti; voditi šerege nad se / nad sobum zavezane upravljati, vladati; predvoditi (o vojnim jedinicama).Kraļ Borušie ne maravši za mir vu Drezde pred osmemi meseci včińen, šerege vre vodi nad se i nad sobum zavezane. Prid kron 63; vsako po seb isto što jeden po jeden s. v. jeden. B (s. v.  singillatim … vsako po seb … jeden po jeden); vu se vleči v. vleči; (z) sobum hitati, vu se hitati v. hitati.
7. izr. biti daļe / radi ~, hoditi / iti radi / zarad ~ isto što srati. B (s. v.  caco … serem … sral sem … srati (lepše) daļe sebe sëm … tërh tërbuha deļe polažem … radi sebe sem … pošel sem od sebe, desido … radi sebe iti, tenasmus … gusto težek čreva otok … gustosranica … gda se gusto radi sebe hodi z malum hasnum; idem 4. … idem radi sebe, serem … (pošteneje) daļe sebe sem). Betežnik … gustokrat zarad sebe hodi, z malum čisto ali z nikakvum hasnum. Lal vrač 107. Zarad sebe iti; die Nothdurft verrichten gehen. Krist anh 158. Te grofovske riti samo onda zebe gda idu zarad sebe. Krl 48; biti pri ~ / sebi isto što biti pri pameti s. v. pamet. B (s. v.  biti 8. … biti pri sebe … pri pameti biti … vu svesti biti). Ovak govoril je [Siegfrid] pri sebi i včinil po nadehńeńu Božjem … vu ovom istom dupļu kakti puščenik živeti. Mat gen 80. Prav imaš starče, nisem bil prav pri sebi, je li moreš oprostiti? Vukot gol 28; dojti vu se v. dojti; drugoga po sebi suditi procjenjivati, vrednovati (koga) prema samome sebi. Vsaki drugoga po sebi sudi; wie der Schelm ist, so denkt er. Krist anh 157; k ~ / sebi dohağati v. dohağati; k ~ dohajati v. dohajati; k ~ / sebi dojti v. dojti; oditi vu se v. oditi; pod se puščati v. puščati; pojti od ~ v. pojti; samomu sebe opšanosti krpicu na hrbet prišiti v. opšanost; ~ na vnogo držati, vnogo od / do ~ držati v. držati; ~ vnogo ļubiti v. ļubiti; v ~ premetati v. premetati2; vetre od sebe puščati v. veter1; vnogo od ~ štimati v. štimati; vnogo puta za sobum ostaviti v. ostaviti; vsaki k sebi kući, doma. Pak su se vendar [diaki] lepo mirno bliže poldneva vsaki k sebi razišli. Brez mat 14; vu se stupiti povući se, zatvoriti se u sebe. [On] vu se stupivši proščeńe od ničemurnoga sveta vze. Nadaž 114; vzeti sobum uzeti (koga) sa sobom i poći, povesti. Vze sobum Ježuš Petra i Jakopa. Zagr I, 166; za se znati v. znati; zakopati vu sebi ne govoriti o čemu. Ako [sini i deca] živleńe ńegovo zakopaju vu sebi … ovo jedino je … kaj … vrednost ńegovu občuvati … more. Kerč najvr 5; (i)zvan / zvun ~ (biti) a) (biti) u stanju izgubljene svijesti;(biti) prestrašen, ukočen od straha. B (s. v.  attonitus … 2. prez čuteńa v kotrigeh … kakti okrepen … kruto turobna žena ili žena zvan sebe … kakti prez pameti). Osupneju se i kakti zvan sebe postavlene zadreveniju. Brez al 37. [Kapelan] … nakla je opal i zvun sebe kakti zamrtev postal. Fuč 14; b) (po)bjesnjeti, ponašati se kao bez razuma. B (s. v.  biti 7. … biti zvan sebe … izvan sebe biti … ne biti vu svesti … ne biti pri pameti). Čisto sem zvun sebe. Lovr pred 43; c) (biti) jako uzbuđen. [Bonaventura] bil je tri vure zvun sebe od radosti i lubavi. Mul pos 648.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU