| ožrļivec | |
| ožrļivost | f (sg. N ožerļivost, G -i) proždrljivost; usp. ožrstvo, ožrtost. H (s. v. ), B (s. v. ožerļivost). Ravno tak strahoviti jesu opomenki duha svetoga suprot ožerļivosti vu jelu. Krist blag II, 281. |
| ožrstvo | n (sg. N ožerstvo) isto što ožrļivost u svezi ~ sfrcati / izdihati isto što pijanost zespati s. v. pijanost. J (s. v. crapula … ožerstvo … vina i jestvin nažereńe … zespi se i ožerstvo zfercaj i izdiši). |
| ožrtost | f (sg. A ožertost) isto što ožrļivost. Potrebno je odhititi pohotnost tela vašega i ožertost gerla. Matak I, 362. |
| ožuhknuvati | impf. (prez. sg. 1. ožuhknujem) postajati žuhkim, gorkim. B (s. v. inamaresco). |
| ožujak | m isto što gregurščak. B (s. v. martius mensis … gregurščak … sušec … ožujak s naznakom da je dalm. ). Sušac. Ožujak, Brezen. Gregorščak. Marciuš. Vitez zor (1698) 5. Mesecov imena od vremena: 3. protuletńak ili ožujak. St kol (1866) 10. |
| ožuleńe | n gl. im. od ožuleti; ozljeda nastala trenjem, žuljanjem. B (s. v. intertrigo; ožuleńe). |
| ožuleti | pf. (inf. ožuleti; pridj. akt. sg. m. ožulel; pridj. pas. sg. N m. ožulen, f. -a) isto što ožuļiti. B (s. v. calleo, ulcus 2), J (s. v. callosus). |
| ožuļiti | pf. (inf. ožuļiti; pridj. akt. sg. f. ožuļila; pridj. pas. sg. N m. ožuļen, n. -o, f. -a) trenjem oguliti kožu, nažuljati; usp. ožuleti. H (s. v. ožuļen, ožuļiti), B (s. v. callosus, occallatus tisk. occalatus; ožuļen). Tverda ter okorna koža ožuļila mu je kožu tja do kervavice. Rob I, 249. Durchgehen, v. n. (wund gehen) ožuļiti, nažuļiti. Krist anh 93. |
| ožuļuvati | impf. (prez. sg. 1. ožuļujem) impf. od pf. ožuļiti; žuljati; dobivati žuljeve, nažuljanu kožu. B (s. v. calleo; ožuļujem). |
