Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

črvoliti

impf. (inf. červoliti; prez. sg. 1. červolim) onom. čavrljati, brbljati; cvrkutati. H (s. v.   červolim),  B (s. v.   červolim).

črvoļiv

adj. (sg. N m. červoļiv, n. -o, f. -a) brbljav; crvkutav; usp. črvoliti. H (s. v.   červoļiv),  B (s. v.   červoļiv).

črvospodoben

adj. (sg. N m. červospodoben) crvolik. B (s. v.   vermiformis).

črvotočen

adj. (sg. N m. červotočen, -čni) isto što črvojeden 1. B (s. v.   cariosus;  červojedni, červotočni s uputom na červojedni).

črvotočina

f (sg. N červotočina, G -e) isto što črvojedina 1. B (s. v.  caries, cariosus;  červojedina).

črvotočnost

f (sg. G červotočnost) isto što črvojedina 1; u svezi zdušna ~ isto što črvojedina 2. Iz oka sijala su lestor znameńa zdušne červotočnosti i nezredne žeļe s kojum razgledaval je bogošpotja svojega pajdaše … sada na del vekivečne muke z ńim skupa obsuğene. Krizm raj 23.

čtańe

n (sg. A čtańe, L -u, I -em) gl. im. od čtati; isto što čteńe 1. Ves nihov žitek je bil vu postu … vu čtańu Svetoga pisma. [List ov] sveti otci na čtańe preporučuju. Gašp IV, 224.

čtati

impf. (inf. čtati; pridj. akt. sg. m. čtal, pl. -i; pridj. pas. sg. m. čtan).
1. isto što čteti 1. Kurir pismo da notaru, notar pako šekretaru, al šekretar čtati neče, notara je dužnost, reče. Mal vit 31.
2. isto što čteti 2. J (s. v.   lectus).  Koi budeš čtal ove knige … ne bude mi žal ako je popraviš. Perg 223. Poklam sem počel Sveto pismo čtati. JBVP 66. Kaj čtal ali čul jesem, more biti laž, vera pak lagati ne more. Mulih prod 180.

čtavec

m (sg. NV čtavec, G -vca, D -vcu, pl. N -vci, G -vcev, -vcov Lal vod 6, Gašp III, 4, D -vcem, -vcom, A -vce).
1. onaj koji (što) čita, čitatelj; usp. čitavec, čtejec, čtejevec, čtelec, čtevec, štavec. B (s. v.  lector, recitator, repeto), J (s. v.   lector),  X (s. v.   lego).  Po ovom nakanil sem čtavcem zaufańe proti knižice povekšati i objačiti. Lal vrač 11. Primi anda, bogoļubni čtavec, ov moj trud za dobro. Krist žit I, 5. Stari ni bil malar za teleče oči, niti pero za škilavce čtavce. Krl 127.
2. u svezi naglas ~ isto što naglas povedavecs. v. povedavec. J (s. v.  recitator … naglas povedavec … čtavec … pročitavec).

čtejec

m isto što čtavec. J (s. v.   lector),  X (s. v.   lego).

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU