| amo | |
| amonijak | m (sg. G amoniaka) lat. ammoniacum; kem. bezbojan plin oštra mirisa koji lako prelazi u tekućinu, amonijak,Sal ammoniacus. K ovomu kafrenom oļu pridaju se četiri loti žganice od amoniaka (Salmiak-Geist), s ovem more se vsaki dan otok dva put vugodno mazati. Živinvrač 19. |
| Amonitanci | m pl. (G Amonitancev, D -om tisk. Aminitancom Švag I, 363, A Amonitance, L -eh) prema Bibliji, pripadnici jednog aramejskog plemena, Amonićani. Bog da srečno Amonitance obladati. Švag I, 364. Baal je bil negda krivi bog, koji se je drugač zval Moloh, pri Amonitanceh. Brez mat 31. |
| amonitanski | adj. (sg. N m. amonitanski, G m. -oga, f. -e, A m. -i) koji se odnosi na Amonićane, amonićanski. Svedoči S. pismo od ńega da je … molil i klańal se Aštarte božice … i Moloka bolvana amonitanskoga. Zagr IV, 52. |
| Amorežanci | m pl. (G Amorežancev) semitski nomadi sirijsko-arapske stepe, Amorejci. Tristo junakov je poginulo … gda bi pet kraļev Amorežancev varoš Gabaon … bilo podselo. Habd ad 136. |
| amortizacija | f v. amortižacija. |
| amortižacija | (možda se može čitati i amortizacija)f (sg. A amortižaciu) srlat. amortisare; prav. sudbeno proglašenje izgubljenoga dokumenta nevrijednim. Vsaki anda svoju knižicu verno čuvati mora – ako ńu vendar zgubil bi, taki se zarad toga oglasiti i ńemu amortižaciu iliti potreńe prositi mora. Obsk 12. |
| ampulica | f (sg. N ampulica, G -e, pl. NA -e) lat. ampulla; posudica s uskim grlom; vrčić. B (s. v. ama 4, collum, echinus), J (s. v. coturnium). Vu Ravellu varašu … i dan današńi čuva se puna ampulica kervi s. Pantaleona. Gašp III, 283. |
| amrela | f (sg. A amrelo, pl. G amrel) etim. v. ambrela. |
| amrelar | m (pl. N amrelari) etim. v. ambrela; putujući popravljač kišobrana. O ti betežni, davni, zimljičavi dani, gda knjigari gladni, tožni lutorani kak amrelari se po blatu vlekli jesu. Krl 118. |
