| arkuš | m (sg. NA arkuš, G -a, L -u, pl. N -i, G -ov, ev, A -e, L -ih) lat. arcus. |
| armada | f (sg. N armada, GD -e, AI -u, L -i) španj. armada; vojska, oružana sila, armija. Barbarossa turskoga cara nad armadu poglavnik od francuskoga kraļa na pomoč be zvan. Vram kron 58. Moskovska armada na dve strane stoji, vnogo jezer skupa vseh soldatov broji. Mal isp I, 40. Menši je kvar za armadu dezerterańe, kak beteg i smert. Vit sin 3 a. |
| armales | m v. armaleš. |
| armaleš | (možda se može čitati i armales)m lat. armales; plemićka apanaža ili koji drugi dohodak; usp. armališ. Muž … ob tom hodi da armaleš od kraļa dobi. Habd ad 248. Največ je tulikajše istu plemenščinu iliti armaleš za ńega takaj splatila. Kraj op 17. |
| armalis | m v. armališ. |
| armališ | (možda se može čitati i armalis)m (pl. G armališev) isto što armaleš (i ista etim.). Ako sin moj Jožef sestru hotel bi svoju bantuvati i pravdati i mojum ne bi bil kontent dišpozicijum i razlučeńem, imati hoču da pervo ńe isplati, koja vu Agrie na ńega vu rainčki četiristo, item iz armališev dvesto potrošila sem. Kraj op 19. |
| arman | |
| armar | m lat. armarium; ormar. Štimajuč da je ono prava iz platna kortina i pod ńum da je koi armar, pristupi i pritegne ruku za odmaknuti kortinu. Zagr III, 51. |
| armati | pf. i impf. (pridj. pas. sg. m. arman) tal. armare; opremiti, opremati (o brodu).Delman k vratom je dotekal, kako bartun arman ki se je v škoļ zatekal. Zrinski 202. |
| armen |