| blagorečļiv | adj. (sg. N m. blagorečļiv, A m. -oga) isto što rečļiv 1. Isti navučitel [S. Hilariuša] … vu diačkom jeziku blagorečļivoga …imenuje. Gašp IV, 232. fig. Vu … mudrosti … je duh razumnosti koi je svet, jedini, mnogoversten, tenek, blagorečļiv. St kol (1866) 192. |
| blagorečni | adj. (sg. A n. blagorečno) koji se odnosi na blagorečje. Leto 1549. 24 svečna imal je [Pavel Zonsi] blagorečno govoreńe pri vpeļivańu na čast biškupsku Vuka Ğulaja vu Zagrebu. Mikl izb 136. |
| blagorečnik | m (sg. N blagorečnik, A -a, pl. N -i, A -e, I -i). |
| blagorečno | adv. krasnorječivo. J (s. v. facunde). |
| blagorečnost | f (sg. NA blagorečnost, G -i, I -jum) isto što leposlovka. J (s. v. facundia … izgovornost … leporečnost … blagorečnost … dobrogovornost … krasnorečnost). Rečete: mi čtejemo … ove kńige … da se jezika prav dobro navčiti moremo. Ali … po čtejeńu zločesteh knig … blagorečnost ne navči se. Verh 251. Ona za ńega preslepiti … potrebuje svoju lepotu i blagorečnost. Danica (1846) 77. |
| blagoroden | adj. (sg. N m. blagorodni) plemenita roda, plemenit (u oslovljavanju).Moj najdrakši poštuvani, blagorodni i visokoučeni gospodin doktor Gaj! Ceraj gaju 107. |
| blagoshranišče | n (sg. N blagoshranišče, G -a) isto što blagohranišče. P (s. v. aerarium … peneznica … blagoshranišče 695). |
| blagoslavjati | impf. (pl. prez. 3. blagoslavjaju) isto što blagoslavļati 3. B (s. v. ambarvalis … denës… zovu se procešije okolu poļa koje je navadna činiti S. Mati Cirkva gda se ona blagoslavjaju kakti na den S. Marka). |
| blagoslavjeńe | n (sg. G blagoslavjeńa) isto što blagoslavlańe 2. Vsi … nigdar nisu ńegvo (tj. vladara)ime prez blagoslavjeńa zgovorili. Zadar 34 a. |
| blagoslavlańe | n (sg. NA blagoslavlańe, G -a, L -u) gl. im. od blagoslavlati. |