Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

bohunišče

n (sg. N bohunišče, G -a) mjesto na kojem raste vrijesak; usp. bohun, resišče. P (s. v.  ericetum … resišče … bohunišče 50).

boj

m (sg. NA boj, G -a, DL -u, I -em, -om, pl. N -i, G -ev, -ov, A -e, L -eh, -ih, I -mi, -i) usp. bitje2, bitva, bojno, borejńe, boreńe, boreńe, boritva, harc, rat1.
1. oružani sukob većih razmjera među državama, narodima, vjerama, klasama; borba, bitka, rat. H (s. v.  boj, boj końanički, boj na vode, boj pešički, boja začetek, v boju otajna meštria na obladańe, v boju pomoreńe), B (s. v.  antarium bellum, anteludium, arma … oružje … viteški vu boju, batrachomyomachia, bellum, capillus …vu boju ili harcu izpukńeni lasi, captivus, certamen, clarigatio, classicus, conflictus, congressus, contributum … skup zmetańe i more se reči pomoč penezna ku daje puk vu vremenu boja kraļem, coquo … metaph. coquere bellum … kaniti i pripravļati boj, debellatus … predobļen … obladan bojem ali harcom, denuntio, gero, gigantomachia, manupromptus, manus 5, mereo, milito, muto, naufractum, naumachia … boj brodski ili na vode, navalis, oborior, offensivus, opprimo, praejudicatus … prede suğen … dogoğaj boja pervo suğen, praelior, praelium, primicerius … pervi i najpoglavitei pisac ili notariuš 2. najpervei časnik vu boju … 3. najperveši dvorjanik kraļevski ili herceški, primoris … vu pervom boja redu stati, procinctus … priprava k boju … taborski red … in procinctu stare … u priprave stati … na put … ali boj gotovom biti, pugna, pugno, receptus, relego … protivčine sreče dogoğeńu i boju pripisati, statarius; boj, boja konec neznan … vu boju pomoreńe … poražańe, boja začetek, harc, harcu zvańe, početek … početek boja, pušem … puhati na povraček od boja), J (s. v.  acies, arena, bellicum, cano … na boj puhati, classicum… puhańe … glas i znameńe dano na boj, conflictio, doratismu, fecialis … mir vučiniti, ali potverditi ali pak razmetati i boj naručiti, lacesso … koga z bojem na boj zezvati, mancipium … vuznik prodan ali v boju vlovļen, monomachia … boj dveh sameh … majdan, procinctus … k vojski priprava, gotovo red na boj, pripravnost k čemu, gotovospravnost), P (s. v.  buccina … rog … volovski … kojem se je u taboru znameńe k boju davalo … u mladomjoš Rimu puk zezaval 406, paludamentum … haļa najgorńa … prostrana i prosterta … škarlatna … negda takaj i zlatom vtkana … pri persih od zgora samo zakopčena kojum odeveni jesu bili največi vojački rimski vojvode u boju i takaj kada su iz Rima u boj ali u tabor odhağali 164, praeludium pugnae … pristupaj na bojno … pričetek bojni ali boja … zatecańe bojno 381, primipilus … pervočetnik … vojvoda perve čete u celom šeregu kada na boj ide se 370), X (s. v.  clarus, praelior). Velike boje i vojske jest [Štefan] včinil i imel. Vram kron 38. I katanu znaju na boj pozvati. Habd ad 868. Gde su boji, gde su ogńi, ondi Horvat prvi je. Popevke 191. Misli budu po tolnačih potverğene i boji moraju se z dobrem ravnańem voditi. Krist žit I, 310.
2. tučnjava. B (s. v.   bebelosis).  Najte serditi od boja, bratenci, heńajte gluha mene oba. Opet najte, velim, raniti se mnuki. Jurj 82. Kajti se tamo nepokojne glave sestaju, zato zdižu se karke, vike, krike, boj i ostala zla vnogo versta. Hiž kniž 7.
3. bijenje, batinanje, batine. Takajše znaš kakov si compromissum z manom včinil za boje koje včinil bil [je] sin Ožjobekov a tvoj kmet buduči nad moim slugom. Listine (Drenova)311. Ako i bojom nemilo zbijena, ništar vu prave ne be prevarena Barbara vere. Mil vert 156. Blaž [je] od tulikeh vudarcev boja i glada ogingavel, vu vuzi buduči prez vsake živļeńa pomoči. Gašp I, 543. Ja morem človeka tak prehariti da onoga boja drugi devet puti gorje čutiti mora. Brez diog 120.
4. natjecanje. B (s. v.  decertatorius, pancratium), J (s. v.  certamen, decertatio).
5. fig. borba za pobjedu koje ideje, vjere i sl. Spisuje evangelišta … nepriatela človečega naroda vojuvanje i boj, vraga. Vram post A, 62. Sveti angeli, čuvari naši, branete nas vu boju, da ne poginemo vu strašnom sudu. Mil vert 103. Ar kada se spravļamo na zpoved, spravļamo se vu boj suproti duhu paklenskomu. Mulih prod 12.
6. u svezama ~ biti, boja biti ratovati. H (s. v.  boj biti), B (s. v.  abusque, cerno; boj 13). Piruš, kral epirski, z Rimlani boja bi. Vram post 14. Mladenec z viteštvom se hvali da je boja bil srečno. Magd 87. I putujuči celu noč [herceg Lotaringski] došel je v zorju na oči Turkom, postavivši se vu red za boja biti. Vitez raf 210; ~ ļubļeni spolni akt. B (s. v.   clinopale);  ~ nuterńi / varaški građanski rat. H (s. v.  boj nuterńi, boj varaški); mir od boja, prestaja od boja primirje. B (s. v.  induciae, sequester, vacatio … počinek i mir imeti … prestaja … mir od boja); na ~ puhati v. puhati; naskočni ~ / mali boja početek isto što navaleńe. J (s. v.  velitatio … naskočni boj … naskočeńe … potirańe … na četu vudreńe … mali boja početek). Kada se počne vojuvańe, naskočni boj ali potirańe nepriatela n/i/gdo ne sme rabiti. Vojn art 8; smrtni ~ samrtničke patnje, umiranje. Prosim te da … mene na smertni boj objačiš. Nadaž 50.

boja1

f (sg. N boja, G -e, A -u, I -um, pl. N -e, G -ih, I -ami) boja; usp. farba.
1. fiz. vidni dojam što ga stvara svjetlost na površini predmeta. B (s. v.   color;   boja s uputom na farba), J (s. v.  aeruca, aquilus, aurata, color, pingo … z bojum pišem … slikujem … malam, purpuro … škerlatne boje jesem … svetim se ali leščim kakti škerlat, sardonyx … sardonik … beločrlenkast iliti nohtove boje dragi kamen), X (s. v.  aequus, colo). Jedinobrojnika listor imaju … imena … jedļivih stvarih i bojih. Nem jez 109. Nakanila sem skušati kak se meni čerlena boja bi pristojila. Vukot gol 11.
2. 
a. tvar koja služi za bojenje. B (s. v.  color, pigmentum s naznakom da je dalm.; boja s uputom na farba, farba s naznakom da je slav. ), J (s. v.  caeruleatus, murex … puž ali riba morska iz koje kervi napravļa se skarlatna i karmažinska čerlena boja … stroj, ostrum … škarlatinska boja iliti farba … škarlatno rumenilo, pigmentarius … rumenilnik … ki rumenila i druge boje … prodaje ali napravļa … rumeniloteržec, pingo … obrazim … z bojum pišem … slikujem … malam, purpurisso … v škerlatnu boju namačem … rumenim … čerlenim … z rumenilom pišem … mažem … farbam), P (s. v.  color … farba … boja … mast 900), X (s. v.  facio, pingo). Kotlonarezje čini [slikotvorstvo] … po povlečajih i pikńah koje vu kotlovini narezane jesu, napuniju se z bojami i pritisneju se na papir. Čt kn 125. Sveti Ciprian, Auguštin i Tomaš vučiju da koji lice z bojami mažeju zavdavaju Bogu obšanost. Verh 240.
b. samostalno i u svezi obrazna ~ isto što fajta 2. J (s. v.  fucus … lažliva mast … boja za obraz … rumenilo, pigmentum … malarsko rumenilo … obrazna boja).
3. izr. ispisati z živum bojum opisati što na slikovit način. Dragi priatel … popitaj se lestor sam je li si takaj vse kušal … kaj drugomu … tak z živum bojum ispisati znaš. Krist blag II, 273; ispisivati z najmrzešemi bojami opisivati, predočavati što kao veoma ružno. Kaj se ovde pod imenom zažganosti jemļe, to se nam vu svetem pismu … kakti odurna hmańica z najmerzešemi bojami ispisava. Krist blag II, 114.

boja2

m tal. boia; ubojica, krvnik. B (s. v.   boja  s uputom na hahar, hahar s naznakom da je dalm. ).

bojac

m (sg. N bojac, pl. N -i) isto što bojar1. B (s. v.   farbavec  s naznakom da je slav. ), J (s. v.   infector).  Svilotkalci … potrebna zveršavaju, bojaci lepotu dodavaju. Čt kn 127.

bojač

m isto što bojar1. Färber, bojač, al. farbar. Mat gram 284.

bojan1

m (pl. A bojane) isto što ban. Razdeļeno je takaj i kraļestvo na banie kojem vsakoj zmed svojeh bratov i roğakov bane ili pane ali bojane [kraļ] je predpostavil. Mikl izb 39.

bojan2

adj. koji izaziva strah, kuga se treba bojati. J (s. v.   metutus).

bojanica

f bočica u kojoj se drži boja. J (s. v.   lecythus).

bojańe

n gl. im. od bojati se; u svezi ~ Boga strah pred Bogom; usp. bogaboječnost. Ufańe kerščansko i bojańe Boga. Mul pos XXXIX a.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU