Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

bojski

adj. isto što bojni; u svezi bog ~ mit. bog rata (Mars).Mavors, bog bojski. Rak duh 7.

bok

m (sg. NA bok, G -a, D -u, L -u, -e, I -om, pl. N -i, boci, bokove, G bokov, A boke, L -eh, I -mi, -i) bok.
1. anat. lijevi ili desni dio tijela u čovjeka i životinja, slabina. H (s. v.  bok, bol … tergańe … okol … bokov), B (s. v.  atheroma … herga … funta … fruga … frunta … natečeńe koje se napravļa ali na vratu človečjem … kak i vsake fele živine … pod pazuhom ali na bokeh v kojem je gnoj spodoben k kaše, calculus, delumbis, delumbo … boke prebiam … tučem … slabim, elumbis, ile, ilia, latus, lumbifragium, lumbus, plevra, praelumbo, ren, tonus, ungula 3 … oružje železno na spodobu razrezanoga kopita, kruto oštro, z kojem su negda mučenikom persi, boke tergali; bok i ledovje, boki), J (s. v.  delumbis, delumbo, elumbis, latus, lumbulus), P (s. v.  latus 106), X (s. v.  lumbus, latus). [Dete] je bilo pri vratu vraženo, žmikano i rebra i bok mu. VZA 13, 9. Veter zgrabi veru, kak videše da nam prez oružja boki goli beše. Jurj 112. Telo … svoje [s. Šimeon] po goleh bokeh z jednem vužom tak strašno je bil zavezal da vse nuter pod kožu bilo se je zajelo. Gašp I, 185. Divji osel, »zebra« zvani, z pasastemi ili brezastemi boki [dobro hodi]. Krist žit I, 344. fig. Stojte teda opasanimi bokmi pojasom pravice i oblečeni pancerom istine. Vram post B, 87.
2. lijeva ili desna strana čega. B (s. v.  alteratus … premeńen iz jednoga boka ali strane, concaedes  tisk. concedes …z obojega boka zasečen,  cubitus, haurio, intertrigo, latus,, offendo), J (s. v.  latus, semisupinus), P (s. v.  latus 106), X (s. v.   latus).  Oblok v arke Noeve na boku. Vram post A, 101. Začne se to na jeden, to na drugi bok obračati. Habd ad 1047. Vrata na komoricah tak su niska i vuska bila da [oni] nuter iduči na bok telo obernuti, glavu i život prignuti jesu morali. Gašp IV, 167. Gde takve versti zemļe nema, onde skerbeti se je da se dno i boki grabe z ilovačum tak debelo omažu da vodu zderžati more. Konopļ 1, 19.
3. nagib, kosina. P (s. v.  montis clivus 42).
4. u svezama ~ prstena / prsteni mjesto na prstenu gdje dolazi dragi kamen. B (s. v.  funda 4. … kolobarici … rinke zlate … kemi se drago kameńe … žulencie … kipici okavaju kot bok perstena vu kom oko stoi, pala); iz boka / z boka postrance, sa strane. H (s. v.   bozika),  B (s. v.  alaris, biremis, collateraliter;  boki). Nepriatelov kak je vnogo skoka? Jezero ti čaka sabe) smerti z boka. Jurj 75. Poleg puta taki z boka vidim cirkvu svetog Roka. Građa 8, 439; sluga z boka tjelohranitelj, pobočnik. B (s. v.   laterensis).
5. izr. držati se boka slijediti koga. Štimal [je Peter] da tu, ku je ļubil, vse udiļ mu se boka derži. Habd ad 150; (ali) z oka / (ali) z boka na bilo koji način, pod svaku cijenu. Z oka z boka, ja moju šalicu hoču imati. Cepel 165. Ali z oka, ali z boka. Danica (1836) 80; potirati / potrti / prebijati / razbiti / tuči (komu) boke (i ledovja) tući, pretući, premlaćivati, premlatiti (koga).B (s. v.  delumbo … boke i ledovja komu potiram … prebijam komu boke, praelumbo … boke potiram; razbijam … razbiti komu boke), J (s. v.  delumbis … prez bokov razbiteh … poterteh bokov, delumbo … boke prebiam … tučem … slabim), X (s. v.  lumbus … delumbo … boke prebiam).

bokal

m (sg. NA bokal, G -a, pl. A -e) tal. boccale; vrč, pehar, bokal; usp. bukal. B (s. v.   podavam),  J (s. v.  crater, urceus). Tri glave idu … po vodu, jeden ima veliki bokal, drugi maslinec, a tretji malo stekelce. Gašp III, 965.

bokalec

m (pl. I bokalci) dem. od bokal; hip. Toči simo dva peharca za mojega kuma starca, najpre točimo s peharci i pako potla i z bokalci. Ščerb 64.

bokast

adj. (sg. N f. bokasta, pl. N f. -te) zaobljen, izbačen. Vu hiže … 1 stara bokasta majulika. Beh 21. To svedoči da zemļa je oblasta ili bokasta. Danica (1838) 2.

bokce

adv. postrance, na boku. B (s. v.   cubitus;  ležim bokce).

bokčarija

f (sg. N bogčaria, A -u, I -um) bokčarija.
1. siromasi, sirotinja; usp. bokčija. Kak dojde to da vi z ovum bogčarium tak tuliko neprilike delate si? Lovr rodb 97.
2. malen, sirotinjski imetak. Cela bogčaria ni 30 rańiškov vredna. Nazlob 16 b.
3. izr. na bokčariju dojti osiromašiti. Nit jednoga ğukesa neje moči prigospodariti, a vsaki se dan troši, ter ovak človek na bogčariu dojde. Jandr 26.

bokčast

adj. (sg. N m. bogčast, pl. N m. -i) siromašan; usp. bogečki1. Ov detčarec … pokehdob su ńegvi roditeli zevsema bogčasti bili, moral je na mesto škole z ovcami na pašu iti. Danica (1838) 70.

bokče

n dem. od bogec; siroče. Ovo moje malo bogče … sad prez otca i matere ostane. Danica (1844) 19.

bokčec

m dem. od bok 1. J (s. v.   lumbulus).

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU