Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

brestovje

n isto što brestovišče. B (s. v.   brestovje),  J (s. v.   ulmarium).

breščec

m (pl. N breščeci) dem. od breg; isto što brežańek 1. Najvugodneša pako mesta jesu breščeci tenku travu, retko drevje … imajuči. Ovc 76.

breščič

m dem. od breg; isto što brežańek 1. Iz oveh zemļe šak na verpu znošeneh je ne samo jeden dobro velik kup, nego breščič narasel. Danica (1842) 80.

breščijanka

f puška iz Brescie. Harcuvanka, breščijanka, joče kak pijanka. Krl 102.

breščišče

n isto što brestovišče. B (s. v.   brestovje).

breve

m indekl. lat. breve samostalno i u svezi ~ papinski papinsko pismo. Obznańeno … bilo je … dopuhčeńe iliti breve papinski. VDA 11, 242.

brevijar

m (sg. N breviar, G -a, A breviar 9, -a 4, L -u, pl. N -i) lat. breviarium; knjiga molitava, misli, pjesama kojima se služe katolički svećenici, brevijar; usp. brevijarijum. B (s. v.  breviarium … 2. liber horatius … kńige iz kojeh redovni ļudi razreğene molitve mole breviar). Ali ni jednoga redovnika ne ki marļivo svoj breviar mumla. Habd ad 582. Otec papa … je rekel da se Ižidor blažen od vseh imenuje, da se od ńega breviar moli. Mul zak 92. Zbogom ki se goder kara, ja priemļem breviara, za kojega svet ne mara. Danica (1843) 4.

brevijarijum

m isto što brevijar (i ista etim.). Jeden pop … je po nemarnosti, pametjum bludeči, svoj breviarium moļeval. Habd zerc 274.

breviš

m (sg. G breviša) lat. brevis kratko zasjedanje, skupština kod suđenja. Tutorske nepče obağenja, jošče i zvuna oktave i breviša, vsagdar gda takovu nepču poznaju, slobodno mogu biti. Perg 107.

brez1

prep.
1. označuje nemanje, nedostajanje, izuzimanje čega djelomice ili sasvim; usp. bez1. B (s. v. ), X (s. v.  lingo, macero). Brez vsake službe z imetkom samo svojem zadovoļno živeti mogu. Brez diog 92. Sad nemre biti brez knjige. Domj ker 39.
2. izr. ~ dvojmbe sigurno. Vi ovim … naredbam vrednu brez dvojmbe pribavite nevmerteļnost ako občinske častnike vsikdar takove budete zebrali. Bedek 4; ~ glave i repa zbrkano, bez reda. Svoja brez glave i repa zmešana vračtva [vrači] davati … zaufaju. Živinvrač 231.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU