Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

brojiti

(se) impf. (inf. broiti, brojiti, broiti se, brojiti se; sup. brojit se; prez. sg. 1. broim, -jim, 2. broiš, -jiš, 3. broi, -ji, pl. 1. broimo, brojimo se, 3. broje, brojiju Brez mat 16, Krist žit I, 305; imp. sg. 2. broj; pridj. akt. sg. m. broil, brojil, broil se, n. -lo, f. -la, pl. m. -li, brojili, -ili se, broili se; pridj. pas. sg. N m. brojen, n. -o, f. -a, G m. -oga, pl. A f. -e; pril. prez. broječ) brojiti.
I. 
1. dodavanjem, nizanjem jedinica utvrđivati količinu, zbroj; utvrđivati redoslijed čega, određivati količinu čega; usp. računati 2. H (s. v.  broim, brojen … brojena … brojeno), B (s. v.  angaria 5. … kvaterni posti od kojeh se broje deli leta, censeo 5. … računam … broim, colligo 2. … računam … broiti leta, computabilis … računļiv … brojļiv … brojļiva … brojļivo … vse kaj se računati i broiti more, computo … broim … broiti lëta, connumero … pribrajam … 2. skup broim … 3. skup z drugemi broim, dinumero … izbrajam … izbroil sem … izbroiti nekaj … broim … 2. glasno i razložno broim, dispungo … 2. broim … broiti … računati … račune dobročiniti … živleńa dneve zprebroiti, habeo 6. … broim … med pogubļenemi broiti, numeratim … broječ … po broju, numeratus … brojen … izbrojen, numero … broim … broiti nekomu novce … nekomu po drugom odbroiti … broiti na perste, olympias … pet let … ar stari Gerki po pet let broili su svoja duguvańa, percenseo … prebrajam … marļivo broim, praenumero … pervo plačam … prede broim, refert … … ne treba broiti, subtiliter 2. … priskupo … priskupo broiti, transnumero … prek ali više broim, versus … verste … potezaje broiti; broim … broiti … zbrajam … zbrajati … 4. broim drugoč … prebrajam, brojen … brojena … brojeno … zbrojen … 3. drugoč brojen), J (s. v.  aera … početek vremena od koga se leta broje, numerabilis … brojļiv … što se broiti more, numero … broim), P (s. v.  aera … stanovita kakti vez vremena od koje se leta i vremena broje 63, exercitum recensere … broiti vojake … činiti razbroj 393, intertrimentum … oružğeńe penez … kada se vnogokrat (kak skoro i biva) broječ ali noseč po rukah omenu 696), X (s. v.  numero … broim). Dionižiuš … leto Krištuševoga roğenja počińati broiti pervi je … začel. Vram kron 27. Bog ne dremļe … i vaše vse lajharie broji. Habd ad 772. Da bi vsi ļudi … pisali od vekovečnosti kaj je i da bi ju merili ali brojili kulika je, zahman bi jim vsi trudi bili. Zagr I, 275. Rimļani negda … po … dačnem letu svoja leta brojiti jesu bili navadni. St kol (1866) 16. Cesar nam je coparnik. Repače broji na očnik, v planete bleji ponočnik. Krl 102.
2. isto što računati I. 1. B (s. v.  articulus 4. … računati pomnivo z persti … razložno broiti, calculo … računam … računal sem … račun činim … broim … broil sem … broiti … računati, computabilis … računļiv … brojļiv … brojļiva … brojļivo … vse kaj se računati i broiti more; broim … broiti … zbrajam … zbrajati … 2. broim razloge ili račun zmečem t. j. razbrajam … računam).
3. imati, sadržavati. Bil je mlad i dvajset let žitka broil je. Jurj 5. Auštria, i Moškovia skupa, broji soldatov 600.000. Mal isp I, 4. Leto ovo … 1822. dnevov broji 365. Horv kal-b (1822) 2.
4. računati, ubrajati u što; usp. ~ II. B (s. v.  connumero … pribrajam … 4. … iz broja ali tovaruštva nekojega jesem … broim se vu tovaruštvu; broim … 3. broim z ostalem … skupa broim, brojen … 2. brojen z ostalem), J (s. v.  repono … koga med svojemi broiti … za priatela deržati). Meğ drugemi velikemi dobrotami … četiri največ pobožni ļudi broje, rekši, veru, ufańe, ļubav i jakost. Habd zerc 19. [Bože] va vekovečne z tvojemi sveci dike včini nas brojiti. Mul navuk 58. Za drugo pojdemo se pomoliti … Bogu našemu ponizno ga proseči da današńi dan me očitnoga i samobitnoga živleńa našega srečne i ugodne dneve vsikdar brojiti budemo mogli. Bedek 10.
5. izr. ~ založaje mjeriti koliko tko jede. Ne pristoji se … vu zube gledati kakti da bi moral … založaje brojiti. Mul šk 507; ~ vure / zvezde biti bez posla, dosađivati se. Moramo po vulicah na nebu zvezde broiti. Zagr I, 117. V … farofu stoje, v turen glede, vure broje. Građa 8, 436.
II. refl. ~ se isto što ~ I. 3. B (s. v.   biti).  [Eva] hotela je nevmertelna i meğ bogmi broiti se. Šim prod 227. Ako se želiš med čistemi brojit, trapi telo, čuvaj čuteńa. Mul hr 499. Včini da se z svetemi tvojemi vu vekivečni diki brojimo. Ev 329.

brojļiv

adj. (sg. N m. brojļiv, n. -o, f. -a) brojiv. B (s. v.  computabilis … računļiv … brojļiv … brojļiva … brojļivo … vse kaj se računati i broiti more, numerabilis … brojļiv), J (s. v.  numerabilis … brojļiv … što se broiti more).

brojni

adj. (sg. m. brojni, n. -o, f. -a, D n. -omu, I n. -em, pl. N f. -e, G n. -ih, L n. -ih).
1. koji se odnosi na broj, brojni. B (s. v.  calcularius, numeralis, modulor;  brojni). Kak se goder pogadaju linie, tak se računajuč takajše pogoditi mogu karte, groši ali kakvogoder drugo brojno dugovańe. Šil 363. Pravičnost ispuńavajuča … deli se … na zameńavajuču (commutativam), koja obderžava se vu pogodbah vsakoga jednako vezajučeh s prispodablańem brojnem (proportione arithmetica). Domin 6.
2. mnogobrojan, obilan. X (s. v.   numero).  Ovoga varaša jako brojnomu ļuctvu … piše apoštol da terpezļivi budu. Habd ad 919.
3. u svezama ~ list v. list; brojna reč, brojno ime isto što brojnik 1. Brojne reči jesu ona pridavna, z kojemi se broji ali pokažuju broja stvarih. Nem jez 127.

brojnica

f
1. isto što regišter 1. B (s. v.   catalogus;  brojnica, imenik).
2. isto što broj 2. a. Brojnica na jednačniku … pokažuje dužinu mesta. Danica (1840) 20.

brojnik

m (sg. N brojnik, G -a, pl. L -ih).
1. gram. a) vrsta riječi: broj; usp. brojni 3. Das Zahlwort, brojnik. Krist gram 6; b) naziv za oznaku ili jednine ili množine. Jednaka vsigdar jesu: 1. Pervo i peto padańe vu obodveh brojnikih i vu vseh spolih. Nem jez 81.
2. isto što brojitel 1. J (s. v.   calculator),  P (s. v.  arithmeticus 742).

brojno

adv. u velikom broju, mnogobrojno. X (s. v.   numero).

brojnorečje

n metrika. Rithmus, jednako brojnorečje. Voc 515.

brojnost

m mnogobrojnost. B (s. v.   numerositas).

brojnoznańe

n isto što brojoznańe. Kajti ravno tak velike je koristi, zato detca vu školi i račune vučiti se moraju. Čt kn 23.

brojoznańe

n znanost o računanju brojevima i umijeće računanja, aritmetika; usp. aritmetika, brojaznanstvo, brojnoznańe. Slobodni navuki (jesu):složnogovorlivost, mudrogovornost, brojoznańe, glasnomernost, skladnoglasje, zemļomerstvo i zvezdoznanost. Čt kn 125. Die Rechenkunst, brojoznańe. Mat gram 294.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU