Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

m (sg. G brokata, A brokat) tal. broccato; vrsta svilene tkanine protkane zlatnim i srebrnim nitima, brokat. [Kramar] vu morje hita vezda ono srebro … vezda baršun, vezda brokat. Zagr I, 441. Imel je od skarlatnog brokata benečki ogerlič. Krl 82.

adj. (sg. N f. brokatna) etim. v. brokat; koji je od brokata, brokatni. Dalmatika brokatna, benečki raknič, biškupski ščap v roke kak hijerozolimitanjski bič, od sega v temu Religije ni nič. Krl 16.

n gl. im. od bronkati; tuljenje, rikanje (o magarcu).J (s. v.   ruditus).

impf. (prez. sg. 1. bronkam) tuliti, rikati (o magarcu).J (s. v.   rudo).

n (sg. N brońeńe, G -a) zujanje (o pčelama ); usp. brenčańe. P (s. v.  bombilatio 397).

f lat. brassica; bot. kupus, vrtna vrzina,Brassica oleracea. B (s. v.   brassica  s naznakom da je dalm.; broskva s uputom na kupus).

m bot. broć,Rubia tinctorum; usp. črlenika. H (s. v. ).

m pristalica teorije engleskog liječnika Johna Browna iz 18. st. Ja ih prosim naj na … kolege reči ne paze. On je brovnianec. Hip 11.

m (sg. N berst) orahov ili lijeskov cvijet, resa. J (s. v.   nucamentum).

impf. (prez. pl. 3. berstiju) brstiti; izr. ~ trńe obavljati neugodan posao za drugoga. Klimavci prodani, čalarni saboraši, kaj berstiju ternje homagijalneh laži, gerdobe i blezge na krepanoj straži, saldaconto pravde v činovničkoj gaži. Krl 126.