Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

f ono što će se dogoditi u vremenu, budućnost. Budućnost je nestanovito, premenļivo dugovańe. Rob II, 100. Kak svetla i koristna je to budučnost. Vukot gol 25.

m mađ. bugyellaris; novčanik. Bud' vek vesel, nigda star, zmirom pun ti buğelar. Vidr jel 34.

n (sg. N buğeńe, G -a) gl. im. od buditi; isto što budeńe. Katica: … Vište, mama, vi ste štimali da se ja prez buğeńa ne stanem; vre ob peti vuri bila sem na cesti. Mikl huta 14.

m fr. bouffant; vrsta tvrdoga obruča koji se ušiva u odjevni predmet. Škodliveši jesu oni obroči okolo sukna iliti tak zvan bufan (Bouffante). Moderc 20.

impf. (prez. sg. 1. bugarim) pjevati. B (s. v.   canto  s naznakom da je dalm.; bugarim s uputom na popevam).

n (sg. I bugarjeńem) gl. im. od bugariti; pjevanje. Prelepemi pesmi … bugarjeńem i ostalem veselem duguvańem [Krištuš] radosno pozdravļa se. Bel prop 92.

f pripadnica bugarske narodnosti; usp. Bolgari, Bugarkińa. J (s. v.   Bulgaria)

f isto što Bugarka. J (s. v.   Bulgaria)

adj. (pl. L m. bugarskih) koji se odnosi na bugare (prema Bugarin ), glasovite zagrebačke vrtlare. Pri bugarskih vrtih. Domj kraj 34.

m (sg. N bugļar, pl. N -i) (vjerojatno,mađ. boglár; privjesak od metala. B (s. v.   bulla  s naznakom da je dalm.; bugļar).