Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

baštonada

f (pl. A baštonade) tal. bastonata; udarci batinom, batine. Petrica … posel svoj naopak je zveršaval, z toga zroka večkrat … znal je dobiti baštonade. Lovr ker 5.

bašuš1

m isto što bajs (i ista etim.). J (s. v.   pandura).

bašuš2

m (sg. G bašuša) mađ. passzus; isto što prehodni list s. v. list. Sproseči si tulikajše zverhu navuka svojega testimonialeša, bašušai preporučnoga lista … slobodno [detič] oditi more. VZA 16, 311.

bat

m (sg. N bat, G -a, A bat 16, -a, L -u, I -om, pl. N -i, A -e, I -i, -mi).
1. deblji ili tanji štap, batina; težak komad drva, toljaga; usp. bašton, batina 1 batica 1, batina 1, bot, bota1 1, buntača, čakan 1, lančeńak, šestoper. H (s. v.  bat, bat šestoper), B (s. v.  aclis … lančeni bat, agolum … pastirska palica … kihača … bat, cacula … sluga oboružen kihačum ali batom drevenem, caestus … bat koi ima globuš olovni ali železni na remenu ali lanceku viseči, cala … 2. bat ili batica drevena, calo … sluge vojnikov koi drevene bate za ńimi nose ali derva junakom pripravļaju … dervocepci, clava … kihača … bota … bat … glavasti čakan … šestoper, clavator … koi nosi kihaču … bat, clavicularius … kļučar i koi kihaču … bat … čakan nosi, pygmachia … z lančeńaki bati vojuvańe; bat … mlat i mlatec … 2. bat šestoperëc … buzdohan s naznakom da je dalm. … šestoper … ne ga bata zverhu zlata ov železna tere vrata … 3. bat …, 4. bat … jezičec , klepetalo ili žvenk … 5. bat iz dreva … macel … 6. bat kojem se lan tuče … 7. bat železni … dim … 8. bat kraļevski, vojuvańe), J (s. v.  caestus … bat na lancu viseči z čavli naperjen, clava … bat … kihača, plumbata … olovno zerno … kruglo … bat olovni na lančecu), P (s. v.  clava … bat … šestoper … buzdohan 354). Začne [gost] na vrateh kučiti z batom. Zagr IV, 189. Bat [= ńem.] die Keule. W 19. fig. Bat ili progonitel krivovercov, ščit katolikov [sv. Jeronim bil je], navučitel vseh stališov. Gašp III, 945.
2. drveni bat; tučak, tucalo; kladivo, mlat, malj; čekić; usp. čekič, kladivec, kladivo, macel, mlat, mlatec 2, tukač. H (s. v.  bat dreveni, batom zabiam, ki z batom zabia), B (s. v.  cudo … kujem … koval sem … tučem … lupam … mlatim batom, fistuca … bat preručni … macel … tukač, malleatus … mlačen … tučen … kovan batom, malleo … mlatim … tučem … kujem batom … tuči … zbijati ili teniti paper, malleolus … batec … mali bat … čekičić s naznakom da je slav.,malleus … kladivo … bat … mlat, marculus … bat … kladivo železno, panicula … 2. tersteni bat, pinso … tučem … tukel sem z batom vu možaru … tukačem terem … meļem, pyrobola … kladivo … bat kovački, tudes … pintarski bat; bat … mlat i mlatec, batom koi zabija, batom zabijam …2. batom je bit … 3. batom je jako po glave vudren, macel … bat veliki dreveni, preručen … preručna posuda … preručni bat s uputom na  macel … bat veliki dreveni, nabijam s uputom na  obručam … 2. nabijam na kolec … 3. nabijam zemļu), J (s. v.  fistuca … tukač … bat z kem se zemļa nabija … tuče). Kada tuču napravļaju … cvetja, sadja, jednu beden napune ter onak železnem batom tuče ter z onoga tuču naprave. VZA 5, 109. Jeden [kamen] … bil je na spodobu priručnoga bata, kakvoga najmre kamenari ili škrińari imati navadni su. Rob I 94. Prenese se [drevo] z zemļum i zemļa z batmi jako nabije. Mikl izb 113. fig. Cindekovica srebernim batom železna vrata razbila je, razumevši takov bat peneze, s kojemi je podmitila … gospodu. VZA 6, 232.
3. žezlo; usp. batina 2. H (s. v.  bat kraļevski), B (s. v.  primivirgius … koi bat pred kraļem nosi, sceptrum … bat … šiba kraļevska, sima … cifre korune ali bata kraļevskoga lepo privińene; bat … 8. bat kraļevski), J (s. v.  caduceus … šiba i bat Merkuriuša, sceptrum … kraļevski bat … kraļevska šibka). Ako bi slava Božja svoim poniženjem povekšati se morala, ne bi maral cesarstvo zaverči, korune i kraļevske bate ostaviti. Ratk 18. Smert … vzela im je … iz glav presvetle korune i iz ruk zlate bate. Zagr I, 496. Ako se … o kraļi narodov nasladujete z stolicami i bati kraļevskemi, tak ļubete mudrost da budete na veke kraļuvali. St kol (1866) 190. fig. Bogatec … se je ravno vozil na kučiah … z batom zapovedańa, z korunum preštimańa. Šim prod 277. Sinu pako veli: tvoja stolica, o Bože, je od veka do veka: bat pravice je bat tvojega kraļestva. Ev 13.
4. klatno u zvona; usp. žvenk. H (s. v.  jezik v zvonu ali bat kem se zvoni), B (s. v.  rhopalum … 2. žvenk … bat; bat, klepetalo), P (s. v.  rhopalum … bat ili jezik zvonov 238). Od pol dan do pol noči izbilo je 12 vur … Hočeš znati kuliko je puti bat vu zvon vudril? Šil 227.
5. u svezi ~ rogozni rogozni cvat u obliku uspravnog klipa. P (s. v.  typha… bat rogozni 627); ~ šestoperec isto što kihača. B (s. v.  bat … mlat i mlatec … 2. bat šestoperëc … buzdohan s naznakom da je dalm. ).

batajlon

m isto što bataļon (i ista etim.). Batajlon na svoje mesto domašeral je. Exer 2 a.

bataļa

f (sg. N bataļa, A -u) tal. battaglia; bitka, boj. Oni znadu dobro kako se boj bije, z jednem husarom ne nikaj; ja moram končemar 2 imati ako hoču bataļu imati. Vit sin 10 b.

bataļon

m (sg. N bataļon, I -om) fr. bataillon. voj. bataljon; usp. batajlon. B (s. v.   mora).  Auštrianci … pogubili jesu blizu 4000 vojnikov … Regement jeden i jeden bataļon vlovļen. Prid kron 12.

batańe

n gl. im. od batati; koračanje, teško hodanje. B (s. v.  hodeńe, hoğeńe).

batast

adj. koji je poput bata. B (s. v.   clavarus),  J (s. v.   obeliscus).

batati

impf. (inf. batati; prez. sg. 1. batam; pril. prez. batajuči) koračati; polagano, oprezno hodati, teško hodati. B (s. v.  batajuči, batam, hodim).

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU