| celati | impf. (prez. pl. 3. celaju) ciljati; izr. na zlo ~ slutiti na zlo; usp. ciļati. Onakovi lanci … na zlo celaju. Mar 19. |
| celcat | adj. (sg. A n. celcato) dem. od cel; s kojim dolazi za pojačavanje značenja; usp. celahen. Kak velika teškoča neje, onda se z svetemi misli zabavļati, kada je vre celo celcato živleńe z grešnemi misli obkoļeno bilo! Verh 103. |
| celdašńi | adj. (sg. A f. celdašńu) cjelodnevni. Kad … [su] svoju celdašńu molitvu bili dokončali, batriveli su Akiora. Danica (1846) 65. |
| celec | m (sg. N celec, L -lcu) cijelac. |
| celehen | adj. (sg. N f. celehna, A m. -i, n. -o, f. -u) dem. od cel; uz koji najčešće dolazi za pojačavanje značenja; usp. celahen. |
| celejski | adj. (sg. A celejskoga) koji se odnosi na Celeia, danas Celje u Sloveniji, celjski; usp. celski, cilejanski, cilijenski. Ladislav … vubil je kneza celejskoga. Vitez raf 122. |
| celeńe | n gl. im. od celeti; cijeljenje, zarašćivanje. B (s. v. coalescentia, vulnerarius). Sim i tam mahańe celeńe rane preči. Živinvrač 54. |
| celer | m (sg. NA celer, G -a) njem. Zeller; bot. povrtna i začinska biljka, rabi se lišće i korijen, celer,Apium graveolens; usp. ceļer. P (s. v. apium grande 575). Leda vučini… celer iskopati ter vu pivnicu zakopati i posaditi. Hiž kniž 175. Med presad računa se: glavatica, vukrot, koloraba, celer. Horv kal-b (1813) 46. |
| celerov | adj. koji se odnosi na celer; celerov. Na fedrihu zribati celerov je koren. Krl 42. |
| celeštinski | adj. celestinski; u svezi ~ red crkv. v. red. |