| cigļenica | f (pl. L cigļenicah) etim. v. cigel; isto što ciglenica. Vidimo vu pečih i v cigļenicah dvojverstna ńuterńa žarina i požar [kak] postaje. Matak I, 234. |
| ciguliti | impf. (inf. ciguliti; pridj. akt. pl. m. cigulili) nevješto svirati. Trumbetaši, bubńari cigulili su. Habd ad 837. Antona čuti, v guslice ciguliti. Seńe 5. |
| cigumiga | f (pl. A cigumige) ludost, petljanija. Čtavce, falot, vara … terži svoje laži, norije, cigumige. Krl 93. |
| cikada | f lat. cicada; zool. isto što čvrček. Cikada … nigdar ne je i vsigdar popeva. Zagr razg 140. |
| cikla | f (sg. N cikla, G -e, A -u, I -um) bot. |
| ciklama | f (pl. N ciklame) lat. cyclamen; bot. ciklama, skrižalina,Cyclamen europaeum. Iz luga su lukale guste dišeče, črlene ciklame. Domj kip 28. |
| ciklin | f koji se odnosi na cikla; ciklin; usp. blitvin. J (s. v. suppl. betaceu). |
| cikļa | f (sg. N cikļa, G -e, A -u) bot. isto što cikla 1. Cikļa, die rote Rübe. W 15. Kad vu vuhu šumi, ali zvoni … ožmek od cikļe napustčaj. Mikl izb 124. |
| ciknuti | pf. (inf. ciknuti; prez. sg. 1. ciknem. 3. -e; pridj. pas. sg. N n. cikńeno; ptc. prez. sg. N n. cikneče) malo skisnuti (o vinu).J (s. v. acesco), P (s. v. vinum acescens… vino nacikńeno, cikneče 148). Vino octeno ali cikńeno vrači ovak. Danica (1837) 39. |
| cikorija | f (sg. N cikoria, G -e, A -u) njem. Zichorie. bot. |