| cušpajs | m njem. dijal. Zuspeise; varivo; kuhano povrće; usp. cušpajz. Za juhu, govedinu i cušpajs vsaka persona plati … Kr 12. Limit 26. |
| cušpajz | m isto što cušpajs (i ista etim.); izr. tri fertala na ~ samoborska fraza kojom se najavljuje vrijeme jela. Tri fertala na cušpajz celu noč je brundal bajs. Krl 29. |
| cuvik | |
| cuvikati | |
| cuzeńe | n gl. im. od cuzeti. |
| cuzeti | impf. (inf. cuzeti; prez. sg. 1. cuzim, 3. -i; ptc. prez. pl. A n. cuzeče) mađ. csúz; teći tankim mlazom, teći kap po kap, curiti; usp. cuziti. H (s. v. cuzim), B (s. v. cuzim). Vu peklu … potrebno je … vu tela … zgńetena … z sokom červih kipučeh cuzeča gledeti. Matak I, 237. Siekern (nach und nach in kleinen Tropfen durch etwas bringen) cuzi pišči. Krist anh 127. |
| cuziti | |
| cvaj | num njem. zwei; dva; u svezi ajns, ~, draj v. ajns. |
| cvajer | m (sg. N cvajer, G -a) njem. Zweier »dvojka«; vrsta sitnoga bakrenog novca; usp. cvar. Cvajer [čini] … 2 fenige. Rač 26. Verujte meni da ju do najmenšega cvajera dobite. Brez diog 131. |
| cvajkar | m (sg. I cvajkarom) (vjerojatno)njem. zwei + garn; vrsta konca. Našesto je … ročnikov cvajkarom sedem. VZA 13, 186. |