| fanitel | m (sg. A fanitela) možda tisk. greška umjesto fantitel; isto što fantitel. Ļubil [ga] kak otca, bojal se kak sudca i z dobremi čini svojemi tažil kakti pravičnoga fanitela. Gašp III, 222. |
| fant1 | m (sg. N fant, A -a) tal. fante; dijete; dječak; momak. B (s. v. s uputom na dete). Tebe [sem] obļubila, za vernoga imela, fanta svoga vu vsem povolnoga. Popev 15. Iz Ormužda Hanžu fanta napraviše za grabanta. Horv kal-b (1835) 43. |
| fant2 | m (sg. N fant, GA -a) etim. v. fanta. |
| fanta | f (sg. N fanta, G -e, pl. A -e) mađ. fant; osveta; usp. fant2 1. B (s. v. ). Nam si tak zapovedal [Krištuš] da molimo za one ki nas špotaju … a fante da na tebe samoga ostavļamo. Kraj 39. Bog veli: Moja je fanta, meni ostavete fanteńe. Mul hr 477. |
| fantan | adj. (sg. A n. fantano) etim. v. fanta; isto što fantliv. Nigdo ti v serce ne vidi kaj ti … nečisto, serdito, fantano mišļeńe imaš. Škv vab 38. |
| fantasta | m (sg. NV fantasta, I -om) etim. v. fantažija; sanjar, maštalac; zanesenjak. Verlo ti mi se dopada tvoje govoreńe, moj fantasta. Šim prod 434. Vujec [ńegov je] satan, fantasta, lomot. Velikov 86. Ja sem z onem starem skupem fantastom govoril. Jandr 87. |
| fantazija | f (sg. I fantazium, pl. N -e) isto što fantažija (i ista etim.). Jeden vol sam svojum nemum i nerazumnom fantazium i voļum … je odhajal. Gašp III, 372. Seńe, teńe, fantazie jesu skerbi naše. St kol (1866) 229. |
| fantažerati | impf. (prez. sg. 1. fantažeram, 3. -a, pl. 3. -aju) etim. v. fantažija. |
| fantažija | f (sg. GL fantažie, A -u, pl. N -e, D -am) grč. phantasia; mašta, fantazija; sanjarenje; pamet. Vrag … začel je fantažiu biškupa mutiti. Habd ad 575. Odpravļaju se vse fantažie nepriatela. Mul pos 734. Ali kaj kad jeden iz fantažie, a drugi iz lenosti beteguje. Hip 27. |
| fantčeńe | n v. fančeńe. |