| finiš | m lat. finis; kraj, svršetak. Tomu boju nigdar finiš. Kal-b (1806) 43. |
| fink | m (sg. N fink, A -a, I -om, pl. G -ov, I -i) njem. Fink(e); zool. zeba,Fringilla coelebs. B (s. v. frigilla, linaria), J (s. v. frigilla). Der Fink, zeba, fink. Vitk 175. Ļubiteli finkov jesu mene prosili da bi ja … ovu malu knižicu na svetlo dal. Fink 3. Fringilla … fink. Rož reč 26. |
| finkoļubitel | m (sg. L finkoļubitelu) ljubitelj zeba. Knižica … van dana po jednom finkoļubitelu. Fink 1. |
| fino | adv. etim. v. fin. |
| finost | f etim. v. fin; finoća; plemenitost; usp. drečnost, izbornost, plemenitost, srčenost, vrednost, vrloča, vrlost. B (s. v. eximietas, generositas; dobrota). |
| finta | f (pl. A finte) tal. finta; prijevara, lukavština, podvala. A Oni su navek postili z blagoslovom Pinte, zniščavajuč premudro luciferske finte. Krl 44. |
| firciger | m (pl. A fircigere) njem. Vierziger; med. kožna bolest dojenčadi, obično traje 40 dana. Danas ima koze, zutra doberc, danas nekakove fircigere, zutra grižu. Plača 16 a. |
| firfirič | |
| firma | f (sg. G firme) tal. (iz lat.)firma; crkv. isto što berma. Ježuš Krištuš … vučinil je drugi šakrament svete firme ili bermańa. Gašp II, 117. |
| firmament | m (sg. NA firmament, G -a, pl. N -i) lat. firmamentum; čvrsto, nepomično nebo, nebeski svod; usp. firmamentum. Jači od oceli firmamenti neba straše se i tale (od)jednoga [Božjega] pogleda. Magd 29. On … je … sunce i ves firmament iz ništar stvoril. Škv vab 34. On (tj. Saturn)neba vu širini, firmamenta vu kružini je od sunca najdalneši. Kal-b 35. |