Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

finiš

m lat. finis; kraj, svršetak. Tomu boju nigdar finiš. Kal-b (1806) 43.

fink

m (sg. N fink, A -a, I -om, pl. G -ov, I -i) njem. Fink(e); zool. zeba,Fringilla coelebs. B (s. v.  frigilla, linaria), J (s. v.   frigilla).  Der Fink, zeba, fink. Vitk 175. Ļubiteli finkov jesu mene prosili da bi ja … ovu malu knižicu na svetlo dal. Fink 3. Fringilla … fink. Rož reč 26.

finkoļubitel

m (sg. L finkoļubitelu) ljubitelj zeba. Knižica … van dana po jednom finkoļubitelu. Fink 1.

fino

adv. etim. v. fin.
1. sitno, u prah. Napravi flašter … ovakov: oļa olike … stopi, pridaj … cinobera … fino stučene myrrhe … mešaj … namaži. St kol (1866) 141.
2. lijepo; otmjeno; usp. drečno, izborno, izebrano, vrlo. B (s. v.   eximie).  Ne muž pokojni ne se odviše fino deržal, ne onak verno kak je bil dužen. Habd ad 767.
3. uspješno. Vu Pariz glasovite vekše škole mudroznanstva poslan, ńe tak fino izvuči se da čez malo navučitel vu njih postane. Gašp IV, 540.
4. kako treba, dobro;iron. Kak fino! Ne bude z toga nikaj! Velikov 82.
5. ugodno. Gumbelijum roža fino diši, na galgam se bumo zibali si. Krl (1956) 16.

finost

f etim. v. fin; finoća; plemenitost; usp. drečnost, izbornost, plemenitost, srčenost, vrednost, vrloča, vrlost. B (s. v.  eximietas, generositas;  dobrota).

finta

f (pl. A finte) tal. finta; prijevara, lukavština, podvala. A Oni su navek postili z blagoslovom Pinte, zniščavajuč premudro luciferske finte. Krl 44.

firciger

m (pl. A fircigere) njem. Vierziger; med. kožna bolest dojenčadi, obično traje 40 dana. Danas ima koze, zutra doberc, danas nekakove fircigere, zutra grižu. Plača 16 a.

firfirič

m isto što fišfirič (i ista etim.). B (s. v.   nanus).

firma

f (sg. G firme) tal. (iz lat.)firma; crkv. isto što berma. Ježuš Krištuš … vučinil je drugi šakrament svete firme ili bermańa. Gašp II, 117.

firmament

m (sg. NA firmament, G -a, pl. N -i) lat. firmamentum; čvrsto, nepomično nebo, nebeski svod; usp. firmamentum. Jači od oceli firmamenti neba straše se i tale (od)jednoga [Božjega] pogleda. Magd 29. On … je … sunce i ves firmament iz ništar stvoril. Škv vab 34. On (tj. Saturn)neba vu širini, firmamenta vu kružini je od sunca najdalneši. Kal-b 35.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU