Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

firmamentum

m (sg. G firmamentum, L -u) isto što firmament (i ista etim.). Zvun neba vu firmamentumu stvoril je sunce, mesec, zvezde. Zagr V, 2, 85. Svetlo nebo, svetle zvezde … lepi jasni firmamentum i ti mesec rumeni! Pop i nap 26 b.

firnajs

m (sg. firnajs, I -om) njem. Firnis; firnis; lak; laneno ulje. J (s. v.  vernix … svetlost dodajuče omazilo … sklečja mast … firnajs). Koi bi žeļel za več mesecov ili let jajca začuvati, mogel bi ńe z kakovem firnajsom … dobro omazana spraviti. St kol (1866) 154.

firšt

m (sg. N firšt, pl. N firšti) njem. Fürst.
1. knez. Fürst, veliki ladavec, firšt. Mat gram 280.
2. indekl. u svezi s prezimenima; isto što ~ 1. Ovdešńi c. kr. vojaci firšt Betheimskoga regimenta i vnožina … nazočna beše. Nov horv 169 a.

firštica

f (sg. I firšticom) etim. v. firšt; kneževa žena, kneginja. Z firšticom Cecilium [on je] ožeńen. Danica (1842) 47.

firtl

f njem. Viertel; četvrt, četvrtina. Od jedne pune obteršene šajke cele (ima se plaćati)d. 125 … od firtl… d. 31 1/4. Starine 26, 13.

firu

part. u svezama ~-~ firula, ~-~ firuli onom. za oponašanje zvuka frule. Firu – firu, firula, pod galgam žvegla žveglica. Krl (1956) 116. Firu – firu, firuli, na galge bumo došli si. Krl (1956) 116.

firula

part. v. firu.

firuli

part. v. firu.

firundrajsiger

m (sg. I firundrajsigerom) njem. vier und dreißig; vino iz g. 1834. Naverne se … vu oštariju i dal si je z dobrem firundrajsigerom verno dvoriti. Danica (1840) 107.

fistati

impf. (inf. fistati; prez. sg. 1. fistam) udarati, biti, tući. B (s. v.   ictuo;   bijem).

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU