Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

fištrovski

adj. etim. v. fišter; pekarski; usp. kruharski, pekovski. B (s. v.   pistorius).

fištula

f (sg. A fištulu) lat. fistula; med. gnojan (cjevast)čirić. Vsaki arcet i barber jednu gluboku fištulu ali gńilu kakovu ranu … z ogńem izvrači. Zagr I, 590.

fit

m (sg. N fit, G -a) tal. fitto; zakupnina, najamnina, zakup. B (s. v.   fit  s uputom na činž).

fitańe

n gl. im. od fitati; davanje u zakup, najam. B (s. v. ).

fitati

impf. (inf. fitati; prez. sg. 1. fitam) etim. v. fit; davati u zakup, najam, iznajmljivati; usp. fituvati. B (s. v.   fitam).

fitil

m (sg. N fitil, pl. I -i) tur. fitil; vrpca za paljenje (baruta ), fitilj. B (s. v.  s uputom na steń). Ter nikak okolo 6 vure pod večer dignul se militar z dvimi topmi, gorjučjami fitili i nikuliko dvajsetakov … van na logorišče. Lustov gaju 121.

fitkati

impf. (prez. sg. 1. fitkam) cvrkutati. B (s. v.   fringultio).

fitnik

m etim. v. fit; vjerovnik. B (s. v.   danista  s naznakom da je dalm.; činžnik s uputom na fitnik, fitnik).

fituvati

impf. (prez. sg. 1. fitujem) etim. v. fit; isto što fitati. B (s. v.   fitujem  s uputom na fitam).

fizer

m (sg. N fizer, G -a, I -om) njem. (iz lat.)Visier; usp. fezir, fizir.
1. ukrasni povez koji nose žene oko čela, načelnjak, peča, parta. H (s. v. ), B (s. v.  frontale, nimbatus, nimbus;  fizer), J (s. v.   nimbus),  P (s. v.  plagula 174). Vnoga [žena] more lepem baršunskem fizerom … glavu ocifranu nositi. Šim prod 51.
2. naprava za mjerenje, baždarenje šupljih predmeta; usp. fizir 2. B (s. v.  pertica, stercometricus, virga … šiba merna, kum se lagvi mere; fizer, fizereńe). Gornica … poleg orsačke požunske mere ali fizera (poleg kojega vedro 32 pinta derži) naj se vzimļe. Urb 14.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU