Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

fuflati

impf. (pridj. akt. pl. m. fuflali) nemarno, nepažljivo baratati čime. Kniga [zgledi] kak štaubfecn, a to ni čudo, pokehdob su tuliki okoli ńe ze svojimi zmazanemi parkli fuflali. Štrok 3.

fuga

f (sg. N fuga, A -u, pl. N -e, G fug) lat. frux; kvrga, čvor, odebljanje, izraslina na tijelu ljudi i životinja; usp. fručka 1, fruga 1, frunta, fučka, funta2, hrga 1. b, guba 3. B (s. v.  atheroma … herga … funta … fuga … fruga … frunta … natečeńe koje se napravļa ali na vratu človečjem, bubo … zlamenuje bol i natečeńe … fugu okolu dimja, collectio … 2. natečeńe … nabuhteńe vu kakovufugu ali mozol, condyloma … fuga ili stanovito natečeńe na riti kakti kakov mozol … negda okruglo i tvërdo negda nezgledajuče van … kervi vnogo spuščajuče i nemre se lehko zvračiti, cossus … 3. fuge i natečeńa po licu, enodatus … obrezan … očiščen od herg … fug, enodo … čistim od fug … herg … gumbov, intomata … herge … fuge … otoki na marhe, nodus … 4. herga … fuga … k tverde herge potrebna je dobra zagvozda, oedema … fuga ili mehur tak na človeku kak na živinčetu pun vode; fučka … veli se osobito natečeńe od vudarca kod jabuka ali oreh s uputom na fuga, fuga … funta … orašak na človeku i živinčetu … fruga … hërga).

fugaš

m isto što fogaš (i ista etim.). B (s. v.   missus).

fuj

interj. njem. pfui; onom. uzvik negodovanja, prezira, odvratnosti i sl. B (s. v.   fue).  Fuj, fuj, phi, phi! Habd ad 613. Medmetki jesu: … e. odurjavajuči: … idi, fuj! Nem jez 199. Fuj, vendar se je vre [serna] zesmerdela. Danica (1836) 79.

fuk

interj. onom. za izricanje naglosti, brzine zbivanja, hop. Gospon … skoči se hitro iz posteļe i fuk! Ğipi od straha van čez oblok. Danica (1840) 113.

fuksa

f (pl. A fukse) njem. Fuchs; riđa kobila, kobila uopće. Taki denes … hintov i četiri fukse naj kupe, ar moja sestra vsikam se da voziti. Odv isk 20.

fulati

pf. (pridj. akt. sg. m. fulal) pogriješiti; promašiti; usp. fuļati. Kaj štimaš, kaj mi je za to dal? – Barem jednu banku od 10 fl. – Ho, ho, dalko si fulal. Jeden kuferni … dinar. Brez diog 100. Tko Ti kriv je kaj sad istom vidiš da si ludo fulal, i meštriju … zakaj nisi dost poštuval. Kopr (1920) 15.

fulijenski

adj. ktetik prema neutvrđenom imenu mjesta ili kraja (možda prema Fulda? ). Od [oveh] … knig Ivan Ferenc, fulienski general ne dvoil. Gašp I, 478.

fuļańe

n gl. im. od fuļati; lutanje, promašaj; usp. faleńe1, putozgubje, skriveńe. J (s. v.  aberratio … putozgubje … skriveńe … faleńe … fuļańe, exerratio … fuļańe … nezgodeńe).

fuļati

impf. (inf. fuļati; prez. sg. 1. fuļam, 3. -a, pl. 2. -ate; pridj. akt. sg. m. fuļat) isto što fulati. J (s. v.   exerro).  I spameten človek večkrat fuļa. Danica (1839) 83.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU