| glib | m (sg. NA glib) blato, kal, glib. B (s. v. coenum … blato … kal … gacka … glib … blato iz kojega ne se moči zkopati … neizgazlivo blato; kal). Kaj li dobro puta znaš, da ne zajdeš v glib i šaš. Domj kip 67. |
| glibina | f (pl. G glibin) isto što glubina 1. b. A strašna … je gomila, rodovita ko zemļa iz glibin. Kov rkp 39, tisk 74. |
| gliblina | f (pl. A glibline, L -ah) isto što glubina 1; fig. I videl sem daljine, meglene i kame, i videl sem glibline se dalne i dalne. Krl 113. |
| glibļina | f (sg. N glibļina, L -i) isto što glubina 1. b. Tam v glibļini sredi hlada za navek se spi! Domj sunc 7. |
| glibļińak | m (sg. N glibļińak, G -a) ponor, bezdan. Knez … pun … ļutosti … hiti ńu čez oblok grada na dno nezmernoga glibļińaka. Danica (1846) 98. fig. Koi zapušča Boga, on … iz jednoga zloč glibļińaka prepada vu drugi. St kol (1866) 211. |
| glibočica | f (G glibočice) isto što glubina 1. b. Vodica zvira z glibočice, kak su ti jasne te očice. Domj kraj 47. |
| glibok | adj. (sg. N m. glibok, -i, n. -o, f. -a, G m. -oga, f. -e, A m. glibok, n. -o, A -u, L m. -om, f. -oj, pl. A m. -e, n. -a; komp. i superl. sg. N m. glibši, glibļi, gļibleši, G m. najglibšega). |
| gliboko | adv. (gliboko; komp. glibļe Henr 198, glibše Danica 1836, 28). |
| glibučina | f (pl. N glibučine) (vjerojatno)jarak, neravnina. Glibučine po livadah … naj se poleg mogučnosti zaravnaju. Danica (1846) 140. |
| glicinija | f (sg. N glicinija, pl. N -e) bot. ukrasna biljka glicinija,Wistaria sinensis. Glicinije pak se zaplavile i slatko dišeć me pozdravile. Domj kip 11. Cvati žuti jaglac, glog, glicinija. Vidr jel 41. |