Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

m (sg. G hektike, A -u) grč. hektikós; sušica, tuberkuloza. Z tem pilom i vnoge druge je hektike oslobodila. Mikl izb 135. A on pak … od hektike rascufan ves … bu krepal bogec bez penez. Krl 18.

adj. njem. hell; svijetao, bijel. Weiss, adj. hel. Krist anh 137.

m (sg. A helam, L -lmu) isto što helmač (i ista etim.). Te je nosil helam od fjorentinskega tumbaka, na helmu madžarona, đemantneg dažđevnjaka. Krl 82.

f (sg. N helda, G -e) tur. helde; bot. isto što hajdina. B (s. v.   panicum  s naznakom da je dalm.;hajdina, helda s uputom na hajdina). Bu nam potropala tuča su zob i helde još jedini falaček. Krl 66.

f (pl. I helebardami) isto što halaparda (i ista etim.). Gespen Hapšburg zgledi kak krepani kozel … z trumbentami, z helebardami … Habar, Tolvaj, v lakjeranem glancu. Krl 129.

m isto što helmač (i ista etim.); fig. Helem zveličenja vzemete i meč ili sablu duha. Vram post B, 87.

n crkv. blagdan sv. Helene. (22. V. ). Samobor … na Heleńe [je sejem]. Danica (1840) 126.

m (sg. N heler, pl. N -i) njem. Heller; filir, para (stoti dio krune).C. kuferni penezi: 1) 2 heleri = 1 fenig. Brojozn 23. Nimamo ni jeden heler dugov. Lovr rodb 54.

v. helešp-.

(možda se može čitati i helesponcijanka)f stanovnica Helesponta (v. helešponski). Helešponcianka žena Sibila sada bila je. Vram kron 11.