Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

igličar

m (sg. N igličjar, G -a) isto što iglar. P (s. v.  faber acicularius 761).

iglobodec

m (pl. N iglobodci, G -ev) krojač. Po svetkih skup se zidu iglobodci med kupice z šilobodci. Horv kal-b (1834) 43. Gospoda P. T. iglobodci, koji se ze vsum silum opravnomerniki (Kleider-Ingeniur's) zvati hočeju. Danica (1841) 3.

ignacijanski

adj. koji se odnosi na sv. Ignacija. »Ogeń, križ … i vse peklenske muke naj dojdu na me …« [s. Ignatiuš piše]. Dovezda list ignacianski. Gašp I, 508.

igo

n (sg. N igo, pl. N iga, G igih) jaram, rudo; usp. iga. B (s. v.   temo),  P (s. v.  jugamenta antica 427).

igra

f (sg. N igra, G -e, A -u, L -e, I -um, pl. NA -e, G -ih, D -am, L -ah) usp. igrača.
1. igra; zabavljanje; zabava; igranje; usp. igrajńe, igranje, igrańe 1. H (s. v.  čiga za igru, igra), B (s. v.  anteludium, apodidascinda, arena 3. … veli se mesto i prostor on gde se zezavajuč fektaju … seku z igre ali z istine, bacchans, catulastrum, cindalismus, crepundia … škrobotalka … zvončeci … lutka… pupa i ostale igre dečinske ka se za perve dare detce daju, deliciae, drapetinda, ludicer, ludus, missus, nugae … šala … šalnica … igre … norie detinske, paegma, panegyrista, pola; igra, pajdaš, pila za igru, šišmiš), J (s. v.  ludus, lusus, trochus), X (s. v.   ludo).  Posla Petra i tovaruše ńegove na delo … ne na tance i plesanje, ne na igre … nego na dobro … čińenje. Vram post A, 165 a. Trošete ov mal čas v igrah, v pianstvu. Habd zerc 43. Prehaja detinstvo vu igrah, mladost vu noriah. Gašp IV, 115. Vezda poklam … ostavili su vsegdašńe igre … vsi ńihovi prijateļi na jeden put jesu odstupili. Brez diog 87. Il bu ih kam i tak odnesel, če glavu on zgubil ni vesel vu igri i smehu. Pav pop 9.
2. igračka. H (s. v.  igra detinska), B (s. v.  astragalismus, astragalus, coroplathus, crepundia, maniae; igra, mešter), X (s. v.   crepo).  fig. Človek je sreče igra. Habd ad 162. Vu mladosti igra jesmo ļubavi i sreče. Pjesmar 167. Vu mladosti igra jesmo ļubavi i sreče. St kol (1866) 229.
3. igranje u novac; kartanje, kockanje. I kartaška v sobotni dan igra skoro bi bila na dušno pogubleńe napeļala jednoga B. D. M prisežnoga brata. Nadaž 98. Jeden dečak … več puti od družine je posuğaval novce na igru. Fuč 192. Ovak se zahvaļuje vu igri on, kaj zločeste karte dobiva, onomu kaj karte deli. Danica (1840) 101.
4. priredba; sportsko ili borbeno natjecanje; pokazivanje fizičkih vještina. B (s. v.  augustalia, castrensis, phalae, pugna), J (s. v.  agonotheta, brabeum … dar boritelov najmre vu igri boreńa doblen), P (s. v.  alytarcha 316, bestiarius … boritel z nemilim zverjem kakovo jesu oroslajni … medvedi … risi … heusi … ova je bila jedna versta igre negda varaša rimskoga kada vnogo zakupa stotin takovih boritelov na boritelnom prostoru je se borilo 317, campestre 168). Ravojlakuš … kraļa Henrika … igru na końeh gledajučega bil [je] zapazil. Gašp I, 925. Istina je večerašńi i zadńi bojne igre dan jesu mi mir mojega živleńa vzeli. Vukot gol 4.
5. kazališni komad, igrokaz. B (s. v.  actiuncula, ludicrum, theatrum 2. … gledališče od kud se igre glede), J (s. v.  circus 2. … gledališče …iz koga su rečenu igru ļudi gledali, comoedia, diverbium, panegyrista … pred občinum igre skazavec). Popoldan … cesar čine vu igri občinskoj kazane iliti komedie bi bil odišel gledat. Gašp I, 330. Turobna igra v jednom spelaju. Vukot kip 1.
6. izvođenje kakva glazbenoga djela; glazba; sviranje. B (s. v.  praeludium, sonivium; përst … perste včini vkretne k igre), J (s. v.   barbiton).  Laut citaru i ostalu igru spevanja najpervi zmislil i začel jest. Vram kron 3.
7. pokreti koji se izvode u određenom ritmu; ples; usp. igrańe 2. B (s. v. ). Boļe bi … bilo va svetek … vu … igrah tancati … [nego] … Boga bantuvati. Mul pos 767. Mornare [delfin] opomina pred pogibeļum svojem skakańem i igrum. Gašp IV, 868.
8. fig. lagan posao; sitnica. Ali vse je to malo, vse je to igra. Habd zerc 299. Vera nas vuči … da je sam On jedini napervostavek … ar … nareğene celoga sveta je … kakti igra za ńega. Verh 508.
9. šala. B (s. v.  ludicer … šalen … norčast … šale … norie … igre činiti; igra … 5. igra šala u rečeh veseleh), J (s. v.  comicus … igraš ki šale i ostale pred pukom igre dela).
10. u svezama ~ labdena ali na izbojke vrsta igre reketima i lopticom u određenom prostoru; usp. ~ male pile. J (s. v.   sphaeristerium);  ~ male pile isto što ~ labdena ali na izbojke. Ferenc Delfiniuš Ferenca pervoga … drugi sin … da bi se v igre male pile bil zatrudnil … naglo se vode napi i vmre. Habd ad 130; ~ skaka šah. H (s. v. ); ~ skrivač ili šišmiš igra skrivača. B (s. v.  drapetinda … igra skrivač ili šišmiš, myia … slepoigra … šišmiš igra dečinska); rukovna~ kartaška igra. Za razumne ļudi rukovne igre nesu. Verh 236.
11. izr. postaviti na igru, postavļati na igru dovoditi u pitanje, riskirati. Koj hoče mnogo dobiti, mora mnogo na igru postaviti. Nov horv 361 b. Za voļu vremenitoga dobička … [nesrečni] svoje vekivečno blaženstvo na igru prevzetno postavļa. Krist blag II, 298.

igrač

m (sg. N igrač, pl. G -ev) igrač.
1. onaj koji se voli zabavljati, igrati. B (s. v.   ludio;   igrač).
2. onaj koji igra neku igru. B (s. v.   sphaerista;  pila za igru).
3. glumac, lakrdijaš, komedijant. J (s. v.   hister).
4. plesač. J (s. v.  choreutes, chorus).
5. samostalno i u svezi semeński ~ varalica, opsjenar, mađioničar; usp. nazočivkanitel. J (s. v.  agyrta … semeński igrač … nazočivkanitel). Agyrta … Slipar. Nazoči okaniteļ, igrač. Voc 496.

igrača

f (sg. I igračum, pl. A -e) igračka; igra; usp. igra 1, igra 2. Petrica … vidi vnožinu mladoga ļudstva koji su vsakojačke norie i igrače tirali. Lovr ker 13.

igrački

adj. koji se odnosi na igru, igrački. J (s. v.   lusorius).

igrajńe

n (sg. L igrajńu) isto što igra 1. Daj, o duša moja … noči vu tancajńu, igrajńu … … tersi se … trošiti i spujńavati. Švag I, 225.

igrališče

n (sg. NA igrališče, L -u, pl. L -ah).
1. mjesto, prostor za igru (loptom i sl.).B (s. v.   sphaeristerium),  J (s. v.   lusorium).
2. igračnica; usp. igralnica. Kotrigi toga novoga silnoga suda [su] 5 ļudih koji igrališče (Spielbank) podignuše. Nov horv 287 b.
3. pozornica. Drugo izvan nekuliko odih i satirah [Francuzi] nemaju, neg kaj na svojeh gledališč igrališčah narodu vu smeh ali v plač predstaviti navadni su. Henr 176.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU