Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

jakopovščak

m (sg. N jakopovščak, G -a) mjesec srpanj (nazvan prema blagdanu sv. Jakoba;v. Jakopovo); usp. jakobovščak, jakopovčak, juli, srpen. B (s. v.  julius mensis, quintilis;  mesec), P (s. v.  julius 73). Serpen ili jakopovščak ima dan 31. Zrin tov XXXIII. Julius, jakopovščak. Gašp III, 14. Mesec imena od svetkov: 1. malobožičńak ali pavlovščak … 7. jakopovščak. St kol (1819) 5.

jakoprosec

m onaj koji što uporno zahtijeva, traži. B (s. v.   flagitator).

jakoruk

adj. isto što mišičast. B (s. v.   lacertosus),  J (s. v.  lacertosus 2).

jakost

f (sg. NAV jakost, GL -i, I -jum, -ju, pl. NA -i, G -ih) jakost; usp. čvrstoča, hrabrenost, jekost, krepčina, krepkost.
1. 
a. svojstvo ili stanje onoga koji je jak, snažan; fizička razvijenost, snaga, jačina; izdržljivost, otpornost, krepkost. H (s. v. ), B (s. v.  alter … ploča olovena ili z olova koju su vu staro vreme v rukah deržali ki su skačuč jakost svoju kazali, balsamum, cervinus, energia, extento 2. … jakost svoju izkušati, fortitudo, relentesco, robur, subnervo … slabim … jakost jemļem … odvzimļem, valentia;  jakost), J (s. v.  cum 4. … tak … kak … tak jakosti kak človečtva i priaznosti jesu i vide se sledi, fortitudo, vigeo), P (s. v.  athleta 317), X (s. v.  fortis, vis). Herkuleš Antea jest močju i jakostju obladal. Vram kron 6. Telovna jakost … se iz dobroga zdravja narağa, kakti iz matere dete. Habd zerc 202. Dauerhaftigkeit und Stärke des Körpers … stalnost i jakost tela. Nem jez 273. Kak dugo zdrav i pri jakosti bil sem malo sem mislil na Boga. Krist blag II, 85.
b. isto što krepost. B (s. v.  acme, aequipollentia … jednako mogučnost … jednaka oblast … jednaka moč … jednaka jakost … sloboda, comminuo, natura, nervus, numen), P (s. v.  numen 1 b), X (s. v.   vis).  Človek razum ima, hoteńe i pamet. Tri jakosti v jednom sobstvu ali bitju. Habd ad 3. Zbog svoje vu službe marlivosti, jakosti, razloga, generalom [je] postal. Kerč dužn 6. Dari Duha sv. jesu sledeči: 1. dar mudrosti. 2. razuma … 4. jakosti. Katek 22.
c. (sve)moć. B (s. v.   plenipotentia;  meštria 9). Znamen i čud beše priel. Veruvavši i ufavši se v Gospona da on to z jakosti i zmožnosti boštva svojega včiniti more. Vram post A, 46. Pomoz me … Gospone … te mi podaj toliko tvoje nebeske jakosti s koterum ja pretergnem ove peklenske lance. Petret 281. Jakost [Ježuša] … vun shağaše i zdrave čińaše vse. Evang 158. Ja imam zverhu ļudih zato jakost kajti ńihove silne pohotnosti dobro poznam. Lovr ker 73.
2. čvrstoća, otpornost (o materiji).X (s. v.   robur).  Vu hiže … 1 stol hižni okrugli z jalovoga dreva jošče vu dobre jakosti. Beh 22. Ovakva živica … se zbog svoje stalnosti i jakosti zidu prispodabļati more. Danica (1840) 62.
3. 
a. određeni stupanj djelovanja; intenzitet, snaga, moć. B (s. v.  comminuo … pameti jakost ali razuma moč pomenšati, potentia … mogučnost … jakost … sila, prodentia … naglo nadskočeńe zevsum jakostjum, smecticus … kaj ima jakost oprańa), X (s. v.   vis).  Ovoga leta bude ladal i jakost imal Merkuriuš planeta. Kal 21 a. Sunce … svojum jakostjum krepi slak, stričak i koprivje. Zagr I, 170. [Škrļak] daje mi dosta senčine da jakost sunca ne čutim. Brez diog 142.
b. jačina, žestina (obično o postotku alkohola u piću).P (s. v.  vinum marcidum … vino zhlapeno … koje svoju jakost je pogubilo 150). Jenkrat, ne znajuči jakosti vina, opil se bil. Habd ad 870. Noe … se vina pri vinogradu svojem bil okresil kojega naturu i jakost za občinskem potopu jošče ne spoznaval. Gašp II, 280. [Pijanci] vsi skupa od jakosti napitkov omamļeni prez razuma i čuteńa nemoj živini spodobni postaneju. Krist blag II, 240.
4. utvrđenje; obrambena moć;(vojna.)sila. B (s. v.  aggredior, classis; jakost 2), J (s. v.  Essekinum … Osek … lepi i glasoviti slovenski varaš … skupa i grad osebujne jakosti, firmamen). Kraļ vu Knin (kakti nezrečene jakosti tverğavu) svoje junake … postavil je. Vitez raf 103. Herceg zadńič z vsum jakostjum svojum vu varaš Vinsberg se bil spravil. Krist anh 226.
5. 
a. vlast; usp. oblast1 1. a. B (s. v.  acies, ops, potestas; list … 42. papinski ali cesarovodpert i zapetčačen … z kakovum jakostjum), J (s. v.   auctoritas).  Opominam … one … kteri nad drugemi kakovu jakost ali prigledbu i gospodstvo imaju. Habd ad 907. Velik bil je [s. Bažiliuš] vu svetosti, z rečjum vu vsaki kreposti odkuda nijedne jakosti svetske … ne se strašil. Gašp II, 772.
b. materijalni položaj. Dotiče … se siromahov … purgarov, udovic, sirot i drugeh menše jakosti ļudi. Habd ad 424.
6. 
a. prav. pravovaljanost, legalnost; usp. krepost 3. B (s. v.  authentico, charta, codicillaris). Na to mi dasmo ov naš list … rečenim Gašparu, Krištofu … jakosti radi. Listine (Čakovec)308. Poleg jakosti dokončańa rečenoga artikuluša … najpervo u varašu varaždinskomu staviti se [moraju]. Starine 26, 5. Poslati [treba ablegata], koji za vekivečnu jakost pravic našeh živo i ğeğerno skerbel bude. VZA 16, 306. Kotrig zborski je tela pravice davajuče a nareğeńe pisano koji kajti na jakost gledeč naredbe božanske vtik bi sledil. Domin 20.
b. pečat. B (s. v.  list 42 … papinski ali cesarov odpert; zapečačen z kakovum jakostjum).
7. izr. pogubiti ~ na svoje dobro ime izgubiti u javnosti moralnu vrijednost. Ona [je] … po občinskom razglaseńu pogubila jakost na svoje dobro ime. Habd ad 761.

Jakovļe

n (G Jakovļa) isto što Jakopovo. Riba ide na mrest od Vuzma do Jakovļa. Danica (1840) 57.

jakovoļen

adj. velikodušan. J (s. v.   magnanimus).

jakovoļnost

f velikodušnost; duhovna snaga, čvrstina volje. J (s. v.   magnanimitas).  Kaj je jakost iliti jakovoļnost? – Je krepost koja teške trude, protivčine i pogibeli naše jemļe i stalno podnaša. Mul šk 416.

jal1

m (sg. NA jal, GA -a, L -u 8, -e Kraj 19, I -om, pl. N -i, G -ov, A -e, L -eh, I -om Zagr I, 87)jal.
1. zavist, pakost, zloba; usp. hteńe 2, hudobnost 2, jalnost1 1. H (s. v. ), B (s. v.  aemulor, ile, ira, livor … poscitur in vivis livor, novercalis, pestilens, procella, profundo, sorbeo;  jal), J (s. v.  invidentia, invidia, livor), X (s. v.   video).  Ti [pastirje] v česti svoje … skerblivo i prez jala hode. Vram post A, 19. Vrag … nema na zemļe tekmeca vu jakosti, nazlobe i jale. Kraj 19. Bože … pomozi me … da bližńega zločinečega … pokaram prez jala i grešne serditosti. Mul hr 119. Ļubomornost (drugi jal) je jošče kervoločneša nego serditost. Krist žit I, 53. Poskubli bumo vre mi tvoj gladnuški jal. Krl 51.
2. u svezi ~ držati, ~ imeti, ~ nositi na (koga), proti (komu) biti zavidan (komu), zavidjeti. Jal su deržali na ńega brati ńegovi. Habd ad 790. Gdo sili one srditce tuliko vremena proti bližńemu svojemu jal i nazlob deržati? Zagr IV, 200. To bi čudno zbantuvańe moralo biti da se ne bi moglo odprostiti, neg bi se jal nosil, tja zgubičkom živļeńa. Horv kal-b (1824) 39. Slugi najmre ovi pervešega gospodara imeli su jal na Rutharda. Zriń 144.

jal2

adj. isto što jalov11. Gelt, adj. jal, jalov. Krist anh 106.

jalan

adj. isto što jalen12. Kako je ov svet jalan i … ne treba [ga se] deržati (naslov).Magd 11.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU