| jedalnica | f blagovaonica; usp. kušalnica. J (s. v. gustatorium). |
| jedan | num (sg. N m. jedan; oblici koji mogu biti i od jeden donose se tamo). |
| jedanajst | num (sg. N m. f. jedanajst, A m. jedanajst, pl. G m. -eh, D m. -em) isto što jedenajst 1. b. B (s. v. annumeratus). Orsola z jedanajst tis. dev.i muč. Zrin tov XLIV. Zmed jedanajsteh delov onoga ļudctva sam je del jeden ńemu ostal. Gašp II, 385. |
| jedanajsti | num (sg. N n. jedanajsto, f. -a, f. -e) redni broj od jedanajst; isto što jedenajsti. Okolu jedanajste vure … Jožef Kerčelič … došel je. VZA 6, 221. Jedanajsto [leto] pak nastaje, a zmešańe ne prestaje. Kal-b (1811) 34. |
| jedanajstoleten | adj. (sg. N m. jedanajstoletni) isto što jedenajstoleten. Danica zagrebečka … jedanajstoletni tečaj. Danica (1844) I. |
| jedarni | adj. v. jedrni. |
| jedati | impf. (prez. sg. 3. jeda) isto što hraniti II. 1. a. Službenim divojkam ona zapoveda i pri stolu punu z jestvinami jeda. Jurj 8. Ov grešnike priemļe i jeda ž ńimi. Zagr V, 1, 25. |
| jedavati | impf. (prez. sg. 3. jedava, pl. 3. -aju; pridj. akt. sg. m. jedaval, f. -a, pl. m. -i) isto što hraniti II. 1. a. H (s. v. hiža v ke se jedava). Ne [Maria] iz sreberneh zdel jedavala. Habd zerc 115. |
| jedğeńe | n v. jeğeńe. |
| jedec | m onaj koji jede. B (s. v. edo … jedec … pojedavec; otrok). |