Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

kvakar

m (sg. N kvakar, G -a) onaj koji hoda na štakama. P (s. v.  grallator 318).

kvakast

adj. (sg. N m. kvakast, -i, f. -a, L n. -em) zakrivljen, iskrivljen, kukast. B (s. v.  pedum, unciatus), J (s. v.   aduncus),  P (s. v.  falcula 438). Moje telo najdeš … blizu majdanišča, onde viši na jednem preprečnem kvakastem drevu. Krist žit I, 188.

kvakati

impf. (prez. sg. 1. kvakam kvačem) glasati se (o gavranu ), graktati; usp. grakati, krokotati, kroktati, krompati, krumpati, kvarčati, kvarkati. B (s. v.  cornicor … kvačem … glas činim kot vrana;  gračem s uputom na kvačem … krumpam, grakam s uputom na kvačem … krumpam, kvačem … grakam kako vrana s naznakom da je dalm. ), J (s. v.  groccio … kvakam … krompam … kvarkam kakti karvan … krompač).

kvakčati

impf. (inf. kvakčati; prez. sg. 3. kvakče) isto što krečati. Mučale su [žabe] doklam goder dal im je dopuščeńe kvakčati. Šim prod 89.

kvakečańe

n gl. im. od kvakečati; isto što krečańe. Nenavidnost žab kvakečańe ļudem je teško. Šim prod 88.

kvakečati

impf. (pridj. akt. sg. f. kvakečala) isto što krečati. Zab vnožina gore ziajuč je kvakečala. Šim prod 88.

kvantiteta

f (sg. A kvantitetu) lat. quantitas; količina. Zlato na Dravi zepiraju i dost veliku kvantitetu Varaždincem … srebrnarom prodavaju. Građa 8, 417.

kvapati

impf. (pridj. akt. sg. n. kvapalo) isto što kapati 1. I z brente nekaj kvapalo bu. Vör 13 a.

kvapnuti

pf. (pridj. akt. sg. f. kvapnula) pf. od impf. kvapati; isto što kapnuti. Tak si je gruntal Tonček selak, kvapnula suza mu je na prag. Vör 46 a.

kvar1

m (sg. NV kvar, G -a, DL -u, A kvar 34, -a 3, I -om, pl. NI -i, G -ov, A -e, L -eh) usp. ščap, škoda.
1. 
a. šteta; trošak; gubitak; oštećenje; gubitak zemalja ili ljudstva u vojnim pohodima; propast. H (s. v.  gubleńe, kvar, ščap), B (s. v.  benevolus 2 … koi akoprem vnogo kvara i pomore čini ufańe vendar dobrovolnosti daje, cadere, caveo … po drugom ili z tolnačem … napučeńem drugoga habati se kvara, circumvenio, clades, collybus, damnum, decessio 3. … kvar … zfaleńe … pomenkańe … kvar terpeti, detrimentum, dispendium, eventus … z kvarom človek postaje spameten, exitio, intertrimentum, jactura, laesura, maleficentia, naufragium, nequalia, noxa, noxalis, noxia, offensus, periculum, pernicies, pessimum, pessumeo, ploro, praejudicium, praesto, publice, reparabilis, resarcio, rupitio, stultus; kvar, nepopravļiv, podnašam, ščap), J (s. v.  detrimentum, jactura … 2. kvar … kvarnomu biti … kvar imati, labes, periculum), P (s. v.  feciales 229, testudo 364), X (s. v.  damnum, jacio … jactura … kvar … izhitańe blaga, pendo). Nedeļena bratja, dokle se ne razdele, i dobitek i kvar moraju jednako terpeti. Perg 49. Teršci [su se] … navadili … marhu svoju … prodavati [i] … otajce mimo [varaša] prehajati na … kvar … hasne … varaške. Starine 26, 8. Šigišmund … z Križelibom … boj je imal, ali nerazumno i nesrečno, z svojem i vsega orsaga velikem kvarom. Vitez raf 114. Ako moju torbu zgubim, nimam nikakvoga kvara, ar nimam nikaj vu ńi. Brez diog 141.
b. šteta u polju. B (s. v.  carnale … jušt i sloboda ubiti zverje ko kvar čini v mojem kotaru). Priel si ada kvar na poļu? Habd zerc 51. Težaki … [imaju] … kvara vu suhom žitku. Mul pos 769.
2. krivica; grijeh; zlo. B (s. v.  incommodatio, injuria s naznakom da je dalm., pestis). Poke dobe onem velikem kvarom, kemi dušu smertni greh vdara, ne drugoga vračtva … od pokore kerščanske. Kraj 193. Ne znaš li da pomenkańe vučenika kvar je školnika? Gašp III, 395. fig. Puca ide … Jel … bila pri pudaru ali v kvaru. Pav pop 29.
3. moralni gubitak; žalost; nesreća, katastrofa. B (s. v.  calamitas, captio). Ako bi … ti … vmerl … mene bi kvar bil. Habd ad 828. Oh kuliki s. katoličanske cirkve i vere kvar, preminula nam je mudra … ravniteļica. Mal krep 33. Ovde je lepo stanuvati, imaju li gospu? … Kvar da nimaju. Zriń 137.
4. bolest, tjelesna ozljeda. B (s. v.   malum),  J (s. v.   sospito).  Prez vsakoga kvara [Seļan] … zdrav i cel na zemļi najde se. Gašp I, 676.
5. u svezama ~ činiti štetiti. B (s. v.  damnifico, damnificus, macto, noceo), J (s. v.   damnifico).  Ne kradi ni kvara ne čini. Citara 302; ~ trpiti biti oštećen. B (s. v.  damnosus … kvarni … kaj kvar terpi, decessio, naufrago, rupitio); ~ včiniti, ~ vučiniti oštetiti. J (s. v.   bolus).  Včinila [je] veliki kvar. Jurj 136; na ~ iti propadati. B (s. v.  pessumeo … na nikaj, na kvar idem); na moj ~ na moju štetu. B (s. v.   mihi);  prez vsakoga kvara bez teškoća. B (s. v.  comiter … pokojno prebivati prez vsakoga kvara).

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU