| ladjovožńa | f |
| ladjozavetje | |
| ladln | m (pl. G ladlnov) isto što ladica11. c. (i ista etim.). Idem brže domom da ze vseh mojeh ladlnov zberem, kajgod je gde pameti, da ju ovde skramariti mogel budem. Brez mat 41. |
| ladnetina | f isto što hladnetina 1. Ladnetina … die Sulze. W 16. |
| ladnost | f (sg. I ladnostjum) vjerojatno svježina. O ti presveta Troica, nerazdeļeno boštvo … nasiti nas ladnostjum. Mil vert 9. |
| lado | m riječ bez posebna značenja koja se ponavlja u nekim narodnim pjesmama kao zaostatak iz slavenske mitologije;fig. pjesmarica. Vzel sem si … napervo … trude … pesmenikov skupzebirati ter ńe vu nazočnoj »Danici …« pod imenom »Lado horvatski« … na svetlost … van dati. Danica (1837) 104. |
| ladovit | adj. (sg. L n. ladovito) isto što hladen 1. b. Imaju se kitice vu ladovito mesto, kam zrak ne more, obesiti. Duhan 33. |
| ladvar | m (sg. N ladvar, G -a, D -u, pl. N -i, A -e) brodar; lađar; mornar; usp. brodar, ladjovozec. Kaj bi jednoga anglianskoga ladvara, genuti moglo vu mesto takovo jadriti. Rob II, 275. Sad kakti nevernike su ošpotali ladvare i ńim oštro zapovedali ladje v brodarnicu nazad odpeļati. Krizm osm 225. |
| ladvarija | f (sg. A ladvariu) brodarstvo; usp. brodareńe, ladjovožńa. Donesel [je kraļ Kadmuš] z sobum navuke i vsakojačke meštrije, naredil ladvariu i trgovine. Mikl izb 15. |
| ladvarski | adj. (sg. N m. ladvarski, G f. -eh) koji se odnosi na ladvar; mornarski, brodarski; usp. brodarski1. Ako ovo ne bi išlo tak hočum vas kakti sluga ladvarski deset let za nikaj služiti. Lovr rodb 105. |
