Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

morguvļiv

adj. (sg. N n. morguvļivo) etim. v. morguvati; isto što mrmļiv. Morguvļivo govoreńe koje se pritužuje zverhu teške službe Božje i drugeh terpleńih. St kol (1866) 176.

moribiti

adv. isto što morebiti. Ne dvojim da vsem ne budu vsa povolna ter moribiti takovem koteri ali računov ne razmeju … ali ako razmeju ove knižice vnogo pregledali nisu. Šil VI.

morilen

m (sg. N morilen, G -a) bot. kose, predenica,Cuscuta L. P (s. v.  cascutha 555).

moriti

impf. (inf. moriti; prez. sg. 1. morim, 3. -i, pl. 3. -e; pridj. akt. sg. f. morila) moriti.
1. uzrokovati pomor, ubijati, uništavati (ljude ili životinje ); usp. mrtviti. B (s. v.  depopulor, mortifico; morim, tisa drevo), J (s. v.  basiliscus … bažilišk … kača z belum pikńum na glavi kakti z korunom … kraļ nad kačami … z sikańem mori, caedo, conficio, hypnale, occido, occisito), X (s. v.   nex).  Kai štimate verne duše; ki je zrok da … kuga … ne nas ovde morila. Šim sl 53. Kruto strašen oroslan … ļudi moriti, š ńihovum kervjum se napajati vsaki dan navaden beše. Gašp I, 451. Kak berže vu bližńi okolici beteg mori … k cepleńu koz vteči se za dosta preporučiti ne morem. Živinvrač 151.
2. umarati, zamarati. B (s. v.   defatigo;   morim s uputom na trudim). Tekmeńe nas mori i oslepļuje. Verh 286.
3. mučiti, trapiti. Ta vsa … od cirkve hoğenja … spačaju i more, proti zapovedi Božje tretje … jesu. Vram post A, 213. Tak skupec … samoga sebe kakti gladom mori, da se svojega najesti i napiti ne more, ali ne sme. Habd ad 374.
4. bosti, mučiti bodenjem. J (s. v.  fodio 2. … bodem … prebadam … morim).

morje

n (sg. N A morje, G -a, D -u, L -u, -e, I -em, pl. N -a, G -ih, D -am, A -a) more.
1. veliko prostranstvo slane vode koja prekriva zemaljsku kuglu, ocean, mora; usp. more. H (s. v.  breg nad morjem, morje), B (s. v.  aeër … na zraku ribe loviti, i po morju zver sočiti, aestuo 3. … morje kipi … morje hita se slapi, aestus 4. … burkańe … mešańe … hitańe i nepočinek morski kajti morje vidi se kak da bi kipelo ili vrelo gda veliki slapi i vali hitaju se po ńem od vetra i vihra, alcedonia … vu oveh dnevov morje kruto je tiho i mirovno i prez vsakoga vetra, altum, anchora … železna mačka … sidro koju mornari ili brodari vu morje meču gda je … pogibel, anchorarius … zove se on koi na mačke železne ili sidra skërb ima da je vu morje hita i van jemļe, arbor 5. … je riba kruto velika vu morju zapada sunčenoga t. j. vu velikom morju koja iz ńega vu morje menše ne sme ziti, bolis … drug ali vuže z težinum olovnum ali železnum z kojem mornari glubinu morja mere, cacabus, catascopium … ladja a najmre na morju ormanica zvana po koje se sim tam hodi … virostuje i pazi, caerulus … modra morja, cetaria … piskere t. j. takova mesta i zakutki vu morju gde se vekše ribe kakti tuńe … zapazuju i love, cetarius … ribič … koi velike vu morju ribe v rečeneh piskerah ili zakutkeh lovi ter prodaje, cetus … balena … kit … najvekša riba morska … koje ako se gda skažu kakti najvekše gore videti se pluti po morju, Charybdis … i Scilla jesu nakazi morske koje brode i ļude vu morju tope … škol ili pečina takaj vu morju, chelonophagi, colluceo … svetim … sunce svetlost daje svetu … bleska se morje od sunčene svetlosti, crispo … morje leska se na izhod sunčeni, flucto … slapi vaļam se … hita slapi morje, glarea … peščenasta i kameničasta zemļa kot je na krajeh vod i morja … prud t. j. debel pesek, maena … morska riba benetački minola … pri morju nekoi mendulu … drugi haringa zovu, mare, physester … balena riba morska koja više jadra morje hita, pontus, salsus … slano morje, septentrionalis … morje od severa, undo … kipim … kakti morje kipi gda slapmi hita; morje, olandra drevce … pri morju okolu vod i na verteh raste, pogibel … pogibel razbojna na morju, riba … balena … od ove piše Plin. da vu morju Indianskom na 14 ralih zemļe izraste velika, slano morje, vaļam se 2. …vaļa se na slape morje, vusta), J (s. v.  aequor, archithalassus, hamiota … 2. na morju razbojnik, jactura … ishitańe vu morje blaga vu pogibeli vtopleńa, mare, piratica … na morju razbijati, piraticus … na morju razbojnički, solum … mesto vu morju gde se na železneh mačkah ladje zaderžavaju), P (s. v.  aestuarium 22 … mesto po kojem se morje razleava kad zbuhti (buhteńe pako ovo biva na morjih nekoih vsaki dan dva krat), aestus … buhteńe morja vsagdańe, na nekojem vekše, na nekojem majńe 23, chelae … meteris iz zida ali kameńa načińen vu vodi potočni ali vu morju 29, cothon … luka pri morju ali veliki i poglaviti reki načińena … luka rukotvorna 30, hyaena … rozomak … rozomača … tak imenuju Slovenci okolu morja polnočnoga stoječi zver kruto nemilu 455, malacia 17), X (s. v.  aequus, mare, sal). Na začetke z ništara stvori Bog nebo, zemlu, morje i vsa vu nih ka jesu. Vram kron 3. Potonu v Červlenom morju Pharao kraļ svoimi slugami. Vram kron 6. Ar ga je Bog zevsem ńegovem šeregom v Čerļenom morju vtopil. Habd ad 773. Vetri strašno začehu morje burkati. Habd zerc 145. Vu jednu [lağu Angela] vleze i na morje Benetačko dobrodi se. Gašp II, 245. Podižu sad kotve, po morju širokom vre lağa leti. Henr 182. Peter: … Kam je on pobegnul? Klarica: Vu Indiu, prek morja. Lovr rodb 71. Pri morju, pri plavomu morju, kak senja je z kamena grad. Domj kraj 41.
2. fig.
a. veliko prostranstvo. Vozi [se človek] po morju sveta ovoga vu barčice nevoļnoga tela. Zagr I, 91. Čut u glubini serca mojega prebivajuči … meni ne dopušča zutrašńi dan v morje vekivečnosti … opasti dati. Ğal gaju 445.
b. velika količina, množina čega. O Ježuše mili … ti sam jesi morje … milosrğa. Bel prop 47. Velika miloščih mati! Vekivečno čud zvirališče i nepresešno miloserdnosti morje! Gašp I, IV.
3. u svezama Črleno ~ geogr. Crveno more. B (s. v.  chelenophagi … ļuctvo nekoje vu nemške zemļe koje samemi želvami ili škorńačami žive i tulike se pri ńih nahode i vu Čerlenom morju da ž ńihovemi korami ili pokrovi hiže pokrivaju i po vodah se voze); Črno / Severno ~ geogr. geografski nazivi mora; Crno more, Sjeverno more. B (s. v.  septentrionalis … morje od severa … Černo morje). Spustiju se po Temzi dole vu Severno morje. Rob I, 31; gazlivo ~ pješčani sprud. X (s. v.   brevis);  narasteńe / pritek / pritekańe morja, ~ pritekujuče isto što priteka. J (s. v.  recessus … accessus et recessus maris … pritekańe ali narasteńe … morja, reciprocus … mare reciprocum … morje pritekujuče i nazad odtekujuče). Iz [jezera] izhağa struga na spodobu potoka, koi premence, kak najmre pritek ali odtek morja biva … vu jezero vidi se teči. Danica (1841) 46; oceansko ~ ocean. H (s. v. ); oplahneńe / otek / otekańe morja, ~ otekujuče isto što oteka. J (s. v.  recessus … accessus et recessus maris … odtekańe iliti oplahneńe morja, reciprocus … mare reciprocum … morje pritekujuče i nazad odtekujuče). Iz [jezera] izhağa struga na spodobu potoka, koi premence, kak najmre pritek ali odtek morja biva … vu jezero vidi se teči. Danica (1841) 46; tesnoča morja uzak morski prolaz između dva kopna, tjesnac. J (s. v.  transfretatio … vožńa … prevažańe … prepeļańe … brodareńe čez tesnoču morja); veliko ~ ocean. B (s. v.   oceanus;   morje). Morje veliko, diački oceanus zvano, je ono neizmerno veliko morje koje celu našu zemļu objimļe i skoro tri strani znanoga sveta pokriva. Krizm raj 217.
4. izr. glubok kak ~ vrlo dubok, vrlo velik. O, Tvoja [Maria] žuhka tuga kako morje gluboka je. Mil vert 87; k morju vodu prilevati v. prilevati; velik kak ~ veoma velik, jak. Velika [je] kakti morje žalost tvoja. Gašp I, 963.

morjokrilo

n (sg. G morjokrila) poluotok. Sabe, ali Saba: mesto vu … Arabii, blizu arabskoga morjokrila. Krizm raj 226.

morjorobnik

m (pl. N morjorobniki) isto što morski razbojnik s. v. morski. Tak onda … imenuju se lağorobniki, drugač morski razbojniki, morjorobniki. Rob II, 275. Algier: deržava afrikanska … ńeńni stanovniki sami su morjorobniki. Krizm raj 194.

morjovuzina

f (sg. G morjovuzine, A -u, pl. L -ah) morski tjesnac, moreuz. Voziju se do večera čez morjovuzinu pri Kalajsu vu Kanal. Rob I, 31. Lekmestu rode se neizbrojene ikre vu morju, vu morjovuzinah. Krizm raj 116.

Morlaki

m pl. (G Morlakov) mlet. Morlacco; morlaci. Vsi vu varaš (tj. Skadar)peļajuči puti [su] … z celimi jatami bojnih Morlakov obsterti bili. Nov horv 198 a.

morlivost

f u svezi neprestanena ~ ustrajnost, postojanost. H (s. v.  morlivost neprestanena).

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU