Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

muški2

adv.; usp. muško samostalno i u svezi po ~.
1. odvažno, hrabro; ljudski. B (s. v.  masculine, viriliter;  muški), X (s. v.   vir).  Jesi [se] muški deržala i stalnu serdčenost kazala kajti si čistoču ļubila. Danica (1846) 92.
2. primitivno; prosto, neodgojeno. B (s. v.   inciviliter;   muški). Po muški i nečlovečki [je] odgovoril. Matak II, 43.

muško

adv. u svezi po ~.
1. isto što muški21. B (s. v.   masculine),  J (s. v.  masculine … po muško … kak se muškoga spola dostoja), X (s. v.   vis).
2. isto što muški22. H (s. v.  po muški), B (s. v.   barbare).  Zakaj ada takvoga stanovnika tak po muško iz cirkve … tirate? Habd ad 634.

muškogospodarski

adj. koji se odnosi na seosko gospodarstvo. J (s. v.   villaticus).

muškovički

adj. (sg. G m. muškovičkoga) koji se odnosi na Muškoviju (povijesni naziv za Rusiju ), ruski; usp. muškovitški. Poļskoga kraļa, muškovičkoga, anglianskoga i občin benetačke i batavinske posli bili su došli. Vitez raf 224.

Muškovit

m (pl. G Muškovit, A -e) Rus (v. muškovički). Nešto čudnoga čtejem od Muškovit. Šim prod 122.

muškovitski

adv. u svezi po ~ na ruski način (v. muškovički). Govedina po muškovitski. Birl 121.

muškovitški

adj. (sg. N f. muškovitška) isto što muškovički. J (s. v.   Dantiscum).

muškula

f (pl. N muškule) lat. musculus; isto što mišica 1. b. Muškule iliti mišice herbta i kukov čez stalno stiskańe … na pol hromi postanu. Moderc 9.

mušmula

f (sg. N mušmula, pl. N -e) tur. (iz grč.)muşmula; bot. isto što nešplin. B (s. v.   mespilum  s naznakom da je dalm.; mušmula s uputom na nešplin, nešplin s naznakom da je scsl. ). Oskoruše i mušmule … ajngeli su sami te sladobize jeli, ak i nesu zube ni požirak imeli. Krl 43.

muštakovič

m (sg. I muštakovičem) etim. v. muškat; vino muškat. Jače se nekteri i berže … muštakovičem kakovem ali drugem dišečem vinom ožere nego ńegov gospodin. Habd ad 821.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU