Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

maščja

f (sg. N maščja, G -e) isto što mast 1. b. P (s. v.  adeps 437).

mašerańe

n (sg. G mašerańa) gl. im. od mašerati; marširanje. Egzercerańa i mašerańa bilo je vezda prez konca. Merz 14 a.

mašerati

impf. (inf. mašerati; prez. pl. 3. mašeraju) isto što maršerati (i ista etim.). Okrenu se gospoda oficiri … mašeraju čez batajlon. Exer 2 b. Vojnike mašerati videti. Seńe 57.

mašica

f (sg. D mašice) dem. od maša; hip. Bog daj najem svete mašice. Velikov 70.

mašilijanski1

adj. (sg. G f. mašilianske) isto što maršilijenski. Na stran tulikaj ostavļam pregovarjańa tak oneh, koji valuju tri Magdalene, kak drugeh koji ńu od pregona Židovov prostu i iz mašilianske puščine jemļu. Gašp III, 205.

mašilijanski2

adj. (pl. G f. mašilianske) isto što mašilski. Takvih oroslanov gore afrikanske nemaju, i pune čud mašilianske. Jurj 60.

mašilski

adj. (sg. N m. mašilski, G n. mašilska) koji se odnosi na Masile. (lat. Massyli ), narod u istočnoj Numidiji; usp. mašilijanski2. Od tud je mašilski kraļ, komu je fine kraļevski deržati stol moral jestvine. Jurj 79.

mašina

f (sg. D mašini, A -u, I -um) njem. (iz lat.)Maschine.
1. stroj, aparat. Bude pomogel [vračitel] ako ima elektromagnetičku mašinu. Sapa 4.
2. fig. čvrsta organizacija vlasti. Sada je u Špańolskoj tako kak da koja neizmerna sila mašini vladańa nagon daje. Nov horv 408 a.

maširati

impf. (prez. pl. 2. maširate; pridj. akt. sg. m. maširal) isto što maršerati (i ista etim.). Ali more biti kam daļe maširate. Vit sin 11 b.

mašiti

impf. (prez. sg. 1. mašim; pridj. akt. mašil) služiti misu, misiti. X (s. v.   sacer).  Z nečistemi vusti i oskruńenum dušum mašil je [redovnik] i prijemal sveti … šakramentim. Bel prop 62.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU