| maščja | f (sg. N maščja, G -e) isto što mast 1. b. P (s. v. adeps 437). |
| mašerańe | n (sg. G mašerańa) gl. im. od mašerati; marširanje. Egzercerańa i mašerańa bilo je vezda prez konca. Merz 14 a. |
| mašerati | impf. (inf. mašerati; prez. pl. 3. mašeraju) isto što maršerati (i ista etim.). Okrenu se gospoda oficiri … mašeraju čez batajlon. Exer 2 b. Vojnike mašerati videti. Seńe 57. |
| mašica | f (sg. D mašice) dem. od maša; hip. Bog daj najem svete mašice. Velikov 70. |
| mašilijanski1 | adj. (sg. G f. mašilianske) isto što maršilijenski. Na stran tulikaj ostavļam pregovarjańa tak oneh, koji valuju tri Magdalene, kak drugeh koji ńu od pregona Židovov prostu i iz mašilianske puščine jemļu. Gašp III, 205. |
| mašilijanski2 | adj. (pl. G f. mašilianske) isto što mašilski. Takvih oroslanov gore afrikanske nemaju, i pune čud mašilianske. Jurj 60. |
| mašilski | adj. (sg. N m. mašilski, G n. mašilska) koji se odnosi na Masile. (lat. Massyli ), narod u istočnoj Numidiji; usp. mašilijanski2. Od tud je mašilski kraļ, komu je fine kraļevski deržati stol moral jestvine. Jurj 79. |
| mašina | f (sg. D mašini, A -u, I -um) njem. (iz lat.)Maschine. |
| maširati | impf. (prez. pl. 2. maširate; pridj. akt. sg. m. maširal) isto što maršerati (i ista etim.). Ali more biti kam daļe maširate. Vit sin 11 b. |
| mašiti | impf. (prez. sg. 1. mašim; pridj. akt. mašil) služiti misu, misiti. X (s. v. sacer). Z nečistemi vusti i oskruńenum dušum mašil je [redovnik] i prijemal sveti … šakramentim. Bel prop 62. |