Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

maternični1

adj. (sg. N f. maternična) koji se odnosi na maternica; prema maternica 1. B (s. v.   hystericus;   voda).

maternični2

adj. (sg. G f. maternične, A -u) (vjerojatno)koji se odnosi na materničńak. Šoštarica pošilala je svedoka k hiže svoje po nekakovu materničnu mast. VZA 6, 232.

materničńak

m (sg. N materničńak, G -a) bot. titrica,Parthenium. B (s. v.   parthenium),  P (s. v.  parthenium 616).

materńak

m (sg. N materńak, G -a) bot. matičja trava, matičina,Melissa officinalis. Rutica, … materńak … skup dobro stučena i vu 1 mecla pive … piti dati. Orš 41.

materomorstvo

n isto što majkomorstvo. J (s. v.  matricidium … majkomorstvo ali materomorstvo).

mati1

f (sg. N mati, -er, G -e, D -i, -e, A mater, V -ti, L -eri, -e, I -jum, -rum Brez al 39, Rob I, 182, -ju Vram post A 41, Vram kron 15, -iom Zrin tov 77, pl. NAV -e, G -ih, mater, -ah St kol (1866) 146, D -am Ğurk 64, -jam Ğurk 64, L -ah, I -mi, -emi Habd ad 686, -jami Ğurk 64). mati.
1. žena koja ima dijete, roditeljica, mati, majka; usp. majka 1, poroditelica 1, rodica 1, roditelica 1. H (s. v.  baba po otcu ali matere, brat po otcu i matere, ded po matere, dete prez otca … matere, dete iz vutrobe materine, majka … mati, sin komu je listor mati živa), B (s. v.  abavia prebabina ali prededova mati, annosus … stara mati, avia … baba … mati otca ali matere, bimater, bua, consobrinus … matere moje sestre sin, execo … koi su iz utrobe mertve matere izrezani, mamma, mater, matertera, matrisso … k matere spodobim se ili spodoben bivam, matrix, nascor, onus, orbatus, orbus, ovum, parca, parens … otec ali mati … roditel, proavia; mati, mati obiteli … gospodarica, pokoleńa red od začetka 3. … pokoleńa red po matere, roğak … roğakpo matere, sestra … sestra po otcu i matere … po matere, sin 12. … sin komu je lestor otec živ … komu je samo mati živa … 14. sin prez otca i matere), J (s. v.  abmatertera … prebabina teca po materi … babine babe sestra … tetca materinska vu četertom kolenu, atmatertera … prebabine babe sestra … tetca po materi vu petom redu, genitrix … roditelica … rodica … mati, mater, matralia … svetkovina i obslužavańe negdašńe roditelic … najmre pak matere Matuta zvane, parens … otec … mati … roditel … roditelica, parricida … otca ali matere vumoritel … otcomorec), P (s. v.  macula 199, matrima 81, parricida … uboica svojega otca ali matere kojega iz rodbine 302), X (s. v.  mater … matertera … sestra matere … teca, pario). Ostanki se vsaki oni imenuju koi za ocem i za materjum pravdenim zakonom ostaju. Perg 27. Mati moja v kraļestvu mojem gospoduje, ne kot drugi moji svetci, nego kot mati, gospa i kralica. Habd ad 1176. A Deva mu mat' beše. Citara 152. Vu svoji je dokončal hiži kak bi zaručnicu ostavil, mater vkanil. Brez al 30. Ja vuprav tak mislim kak mati moja. Lovr pred 41. Toga je život matere strla. Kov tisk 22.
2. ženka u životinja koja ima mlade. B (s. v.  bos, ductrix, mater). Nekoj siromaški mužek vse bogatctvo svoje vu jedini volovski materi imajuči ńu prez pastira med bregmi na paši … pogubi. Gašp I, 397. Praščiči … tak dugo doma zaderžati se moraju doklam mati vu mleku zasuši. Živinvrač 161. Zajec vre mater si išće. Domj kraj 27.
3. bibl. Eva, praroditeljica čovječanstva. O Boga vredna kči … perve matere naše Eve pobolšańe. Habd zerc 182. Žena perva naša mati Eva … zapoved Božju je prekeršila. Švag I, 5.
4. ona ili onaj koji se brine za ljude poput majke. Nie bila onde niedna baba, ni žena na to skerbna … Ona je i mati i baba i službenica bila. Vram post 18 a. Ńihov otec, mati, brat, vračitel, [s. Ferenc je] betežneh službenik. Gašp IV, 555. Odperli su glas dogovora: Bog te živi, mati vseh, Patačić Eleonora. Rak pes 4.
5. glavarica samostana. B (s. v.  abbatissa, matriarcha).
6. izvor; uzrok, podrijetlo čega, uzor u čemu. B (s. v.   mater).  Gizdost začetek i mati vsem grehom jest. Vram post A, 190 a. Pohlepeńe … je … otajna kuga, jala mati, zvirańek grehov. Habd ad 306. Marija … [je] … mati milosti. Mul pos 811. Ovo podložeńe je mati one tak potrebne terpļivnosti koja nam … tulikoga nuterńega mira … preskerbļuje. Krist blag II, 90.
7. domovina, rodni kraj, matična organizacija. Ponizni sin … slavnemateremoje, provincije franciškansko-slavonske, počińam govorejńemoje. Švag I, I.
8. soj bakterija za fermentaciju, matica. Pri octu, naj bude iz vina, pive, sada … na dvoje pazi se: na mater i na toplinu: mati je način koi ono kisańe iz kojega ocet biva zrokuje. St kol (1819) 207.
9. u svezama ğunğena ~ / ~ ğunğa zool. isto što ğunğaz. B (s. v.  berberi, cochlea, margaritifer). Kada stanovito vreme iz glubine morja lupińa ali mati ğunğa na verh isplava, odpre se. Gašp IV, 207; ~ Božja kršć. isto što Bogorodica. Bolše vrači naša Mati Božja v Bistre! Krl 23; ~ cirkva crkvena organizacija. B (s. v.  concilium … spravišče pak Matere Cirkve pred S. Otcem papum universale … imenuje se, oecumenicus, patriarcha protoapostolarius), J (s. v.  oecumenicus … občinsko S. Matere Cirkve spravišče). I ovo tako razumeju i tolnače svete matere cirkve doktori i navučiteļi. Bel prop 45. Anda prez zroka Krištuš dal je kļuče materi cirkvi? Mulih prod 16; ~ ğunğa v. ğunğena ~; ~opčinska / sverodna / zemļa /zemļica rlg. obogotvorena Zemlja koja sve rađa, sveroditeljica, majka svega; usp. vsega rodica s. v. rodica. B (s. v.  omniparens … mati vsega zemļa; mati obiteli … mati občinska … vsega rodica … mati sverodna … omniparens … zemļa vsa plodeča i nazad grabeča). Černa mati zemļa strahovito je se razstupila. Švag I, 295. Narod za narodom v dragu našu pada mater v zemļicu. Lovr pes 2. Mati zemlja … nahrani dete čist jednako. Domj prov 11; vražja ~ debelo crijevo koje se puni za kobasicu, kulen; usp. čmar. H (s. v.  devenica najdebeleša), B (s. v.  aqualicus, omasum … črevo debelo i tusto vu marhe ili spodńi želudec drugač ritno črevo kojemu občinski vele vražja mati i kajti je narugano otud venter centipellis od nekojeh zove se), P (s. v.  farcimen … faliscus venter … omasum 132).

mati2

impf. (prez. sg. 2. maš, pl. 3. maju) imati.
1. isto što imati 3. g. Vse naredbe … svoga zroka maju. Kal-a (1786) 48.
2. isto što imati 8. a. Jednu išče vuru na pokoru maš. Habd ad 1153.

matica

f (sg. N matica, G -e, A -u, pl. A -e) matica.
1. knjiga koja sadržava popis nekih važnih podataka; registar imena; usp. kńiga 4, regišter 3. B (s. v.  leucoma, matricula; kńiga 8, matica). Predsloboda [mora] … ispisati se ne samo vu maticu navadnu (protocollum), nego poleg starinskoga obderžavańa vu istu takaj knigu kraļevsku. Domin 67.
2. isto što original. B (s. v.  autographus … list lastovite ruke… matica … original).
3. 
a. ženka u životinja koja se drži za priplod. B (s. v.  foemina 2. … samica … matica, matrix;  matica).
b. matica u pčela. H (s. v. ), B (s. v. ), P (s. v.  apium rex 650, bombilatio 397). Kot pčele maticu mene obstirahu. Magd 25. Roj ako neče stati vu košu … tak potrebno je koš … odpreti ter ogledat setje …, pak zatem matice iliti one debele pčele koje su za plod drugeh pčel hasnoviteh. Hiž kniž 192. Kada koj pčelec hoče več kak jednoga pustčati, matica popeva lepo pod večer. Danica (1834) 29.
4. isto što maternica 1. Ovakvo vračtvo ne sme se nuter jemati … kada ńim iz matice navadna je kerv večkrat odtekati. Lal vrač 59.
5. bot. blijeda metvica,Stachys germanica. Metlikovinu ali pak maticu kuhaj vu octu. Luič 72.
6. u svezi cirkva ~ glavna crkva; biskupska, stolna crkva. B (s. v.   cirkva);  varaš ~ glavni grad. P (s. v.  metropolis 56).

Maticev

adj. (sg. I n. Maticevim) etim. v. Mateov; koji se odnosi na ime Matic. Vrag [se je] ńoj Maticevim imenom imenoval. VZA 10, 205.

Matijašev

adj. (sg. N f. Matiaševa) etim. v. Mateov; koji se odnosi na ime Matijaš. Spelańe VI. (Matiaševa hiža). Brez mat 39.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU