| manikuvańe | n (sg. A manikuvańe) gl. im. od manikuvati; isto što manguvańe. B (s. v. ocium … manguvańe … manikuvańe … praznuvańe … danguba … dangubeńe). Špota i sramote vreden je bil narod Tracie koi manikuvańe na več je preštimaval neg posluvańe. Zagr IV, 150. |
| manikuvati | impf. (inf. manikuvati; prez. sg. 1. manikujem; imp. sg. 2. manikuj; pridj. akt. sg. m. manikuval, pl. m. -i; ptc. prez. sg. N m. manikujuči; pril. prez. manikujuč). |
| maniļa | f španj. manilla; druga najjača adutska karta u nekim kartaškim igrama. Ovo je spadiļa, maniļa, bašta, kraļ, dama, dečko, sedmica. Mat gram 324. |
| manipulacija | f (sg. N manipulacija, A -ciu) lat. manipulatio; manipulacija, pravljenje smicalica, podvale. Ja bi rajši bil ovu manipulaciu zdalka gledeti, pak tri dni pijan biti. Brez mat 76. |
| manipuluš | m lat. manipulus; crkv. isto što naručnik. Manipuluš iliti naručnica [znamenuje] vuže z kojem je bil [Krištuš] k stupu privezan. Mul šk 334. |
| maniti | impf. isto što mahnititi. Koń proti jaslom skakati i jako maniti počne. Živinvrač 76. |
| mankament | m (sg. G mankamenta) tal. mancamento; isto što meńkańe. Imenovanu sumu običemo se da ju hočemo opet … pošteno … rečenomu knezu … vernuti … prez vsakoga mali (!) i velika mankamenta. Listine (Mlaka na Mrežnici)336. |
| mankati | impf. (prez. sg. 3. manka, pl. 3. -aju; pridj. akt. sg. n. mankalo, pl. m. -i) isto što menkati 1. Neka znate da nam ovo opet sada veče vojske … v tabor dojde, kem največe profont manka. Listine (u Taboru kod Gorice)296. David … more … sebe kraļem včiniti, na to nesu mankali nagovori. Šim prod 25. Na svetu [ni] … stvorjeńa tako zveršenoga komu ne bi kaj to mankalo. Zagr I, 69. |
| manńi | adj. v. mańi1. |
| manrežanski | adj. (sg. N f. manrežanska) koji se odnosi na Manresu, grad u Kataloniji u Španjolskoj. Leto 1372. občina manrežanska bila [je] zadobila kosti s. Agneš. Gašp I, 388. |