Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

nabijavec

m (sg. N nabijavec, G -vca) onaj koji nabija cijenu. B (s. v.   licitator).

nabirač

m
1. skupljač. H (s. v. ), B (s. v. ).
2. sluga koji se brine o odjeći, koji je uređuje, nabire, glača; usp. nabiravec. B (s. v.  oprava … oprave nabirač … vestiplicus).

nabirańe

n gl. im. od nabirati.
1. skupljanje; nakupljanje. H (s. v. ), B (s. v. ). Terbuh od nabirańa scaline jako napet je. Živinvrač 134.
2. savijanje, previjanje. B (s. v. ), J (s. v.  plicatura … nabirańe … zaviańe … gužvańe … kerpańe oprave).

nabirati

impf. (inf. nabirati; prez. sg. 1. nabiram, 3. -a, pl. 3. -aju; pridj. akt. sg. m. nabiral).
1. skupljati; nakupljati. B (s. v.   aucupium),  P (s. v.  syntecticus 120). Doklam oči potemnavaju … zubi … kakti nekoju herğu na se nabiraju … onda dojde … vnožina nečisteh duhov. JBVP 88. Na mestih pod kožum … gnoj nabiral se bude. Živinvrač 124.
2. nabirati; činiti bore; činiti nabore; mreškati. B (s. v.  capero … čelo rugam … nabiram čelo … guzam čelo … naježiti čelo, corrugo, plico … rugam … nabiram … guzam, rugo … guzam … rugam … nabiram; rugam 3. … rugam … nabiram). Einschlagen … nabirati. Krist anh 96.
3. savijati, previjati. B (s. v.  plico, replico;  rugam), J (s. v.   plico).
4. povezivati; ujedinjavati. H (s. v.   nabiram),  B (s. v.   nabiram  s uputom na rugam, nagibam s uputom na nabiram).
5. isto što rugati 1. B (s. v.  concrispo … krašam … rugam … nabiram).

nabiravec

m isto što nabirač 2. B (s. v.   vestiplicus).

nabirit

m isto što nabiguzica. B (s. v.  parasitaster… sladobuzec … nameknirit ali nabirit … nabiguzica).

nabiti

pf. (inf. nabit, nabiti; prez. sg. 3. nabie, nabije, pl. 3. -iju; aor. sg. 3. nabi; pridj. akt. sg. m. nabil, pl. m. -i; pridj. pas. sg. N m. nabijen, nabit, n. -o, f. -a, nabiena, nabijena, A f. -u, nabitu, I f. -um, pl. N m. -i, L f. -e) pf. od impf. nabijati.
1. učvrstiti, sravnati nabijanjem (o zemlji).B (s. v.   fistucatus),  J (s. v.   pavimentum).  Drugi okolo zemļu jesu prikopali i nabili. Gašp III, 315. Prenese se z zemļum i zemļa z batmi jako nabije. Mikl izb 113.
2. snažno stisnuti što čime; učvrstiti što čime. B (s. v.   circulus;   nabijen). Dal [sem] ki mi je 2 lagva nabil … kr. 12. VDA 11, 170.
3. istući. Ludski mu je nabil pleče. Krist anh 173.
4. jako napuniti; zbiti; natovariti. J (s. v.   gerrae).  Laden, natovoriti, nabiti. Nem jez 171. Pošilańa … prijemļu se vu škrińah i lagviči koji jesu dobro nabiti. Danica (1847) 165.
5. napuniti (o vatrenom oružju).B (s. v.  pušku nabiti), J (s. v.   pyrobolus).  Kak bi to moglo biti … nego ako bi … dvemi globušmi nabiena bila puška. Habd ad 861. Doklam je Petko bil doma, nabil je Robinzon jednu pušku. Rob II, 181. Da bi nabitu pištolu imal, taki bi se hotel. Odv isk 67.
6. pričvrstiti, privezati uz što; nasilno navući na što. B (s. v.  calceus … cepeliše na kopito nabiti, kolëc … kol … prostec … na kolec nabit). Varoški sudec je postal hudi vrag, trideset bab je pribil na prag … nabil na ketač. Krl 85.
7. ostrugati; smrviti nabijanjem (o siru).B (s. v.  caseus, caseus … sir … mehki … friški sir … šupli ili šuplast sir … suhi … tvërdi sir … natervan … nabit sir).
8. u svezi ~ na kol, ~ na kolec / kolac silom staviti koga na naoštren kolac radi umorstva. B (s. v.  nabijen 2). Razbojnika … na kol ne nabie. Perg 127. Volil bi … da me bodo onda na kolac nabili kad so mi ga bili prisudili. VZA 6, 197. Tomaž Lukšič … vučinil je … vojnike … na kolce nabiti. Vitez raf 150.

nabled

adj. malo blijed. B (s. v.  bled, nabled).

nablizom1

adv.
1. isto što blizu11. B (s. v.  anteurbanus, calix … opominamo se da nikaj ne tak stanovitoga se ufati nit tak nablizom kaj nastoi da se z kakvem pripečeńem vu času malom ne bi moglo prehititi). Nablizom okolu stanujuči krivoverci …berzo se vkup, dobro oboružni, sprave. Nadaž 52. Ima li gde ona nablizom svoje kotero imańe? Gašp III, 380. Nablizu, nablizom, nahe. Krist gram 118.
2. isto što blizu12. Jednoč nablizom pred dnevom svetoga Mihaļa zašla je bila po vodu. VZA 1, 112. Kada vu vime mleko dojde, zasegurno nablizom je [žrebleńe]. Živinvrač 4.
3. isto što blizu13. B (s. v.   cognatio).

nablizom2

prep. isto što blizu21. B (s. v.   blizu).

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU