| nadsedlati | pf. premostiti. Jamu ali zvraček nadsedlati. Gaj vsak 7. |
| nadsednuti | pf. (prez. sg. 3. nadsedne) sjesti iznad čega, nadsjesti;fig. Vu tebi, ako kada žalosti megla serdca naša nadsedne i težka noč persa naša trapi, jasno batriveńa sunce najti je moči. Št past 9. |
| nadsejati | pf. (inf. nadsejati; prez. sg. 3. nadseje; pridj. akt. sg. m. nadsejal) posijati na već zasijano, nadsijati. Med jarinu vsaku dobro je … deteļu nadsejati, navlastito lucernsku. St kol (1866) 118. fig. Dobra dela katolikov jesu Bogu prijetna … Zato duh nečisti vupire vse moči svoje da ļulku vu cirkvi nadseje. Verh 573. |
| nadsejavati | impf. (prez. sg. 1. nadsejavam) impf. od pf. nadsejati. J (s. v. obsero … obsejam … obsejavam …vokol sejem … nadsejavam … … drugi put sejem … podsejavam). |
| nadsenca | f |
| nadsenčnica | f (sg. A nadsenčnicu) pokrivalo koje pravi sjenu. Srečen bil je da si je dosta prirednu nadsenčnicu splesti mogel. Rob I, 191. |
| nadskačuvati | impf. isto što nadskakuvati. B (s. v. aggredio). |
| nadskakańe | n (sg. L nadskakańu) gl. im. od nadskakati; isto što navaleńe. Ni li pokoren pes … na zapoved gospodara svoga akoprem zaderžaval bi se vu nadskakańu proti onomu koi nega bi bil vudril? Matak II, 449. |
| nadskakati | pf. (prez. sg. 1. nadskačem; pridj. akt. sg. m. nadskakal) isto što nadskočiti. B (s. v. adordior, adorior, adsilio, assilio), J (s. v. assilio … priskakujem … nadskačem … nadskočiti). Derviš … kauru j vsakomu nad glavu nadskakal, zvarh trinajst silnome jak se j rukom rekal. Zrinski 180. |
| nadskakuvati | impf. (inf. nadskakuvati; prez. sg. 1. nadskakujem, pl. 3. -ju; pridj. akt. sg. m. nadskakuval) impf. od pf. nadskakati; navaljivati, napadati na koga; usp. nadskačuvati, nadskočuvati. B (s. v. adsilio, assulto; nadskakujem), J (s. v. invado). Gdo ga je včinil tak malo vrednoga i nepreštimanoga da na ńega vsi nadskakuju, vsi ošpotļivo derže? Matak I, 512. |