|
nošce
|
adv. (nožce)pješice. B (s. v. pedarius, pedatim; noga … nožce ili na nogah putuvati str. 274). |
|
nošec
|
m (sg. A nošca, pl. G -ev) isto što nositel. Više dve sto jezer ļudctva pri ńe [cirkve] posla imalo je: … koi drevo i kamen pripravlali jesu … nošcev sedemdest jezer. Hištor 55. Zvlekli su ribu, nošca i skupigrača detčakov … na suho. Danica (1841) 48. |
|
nošeńe
|
n (sg. NA nošeńe, G -a, L -u, I -em) gl. im. od nositi; usp. noseńe, nositva, nošńa. 1. nošenje. B (s. v. analemma, aquatio, bajulatio, latio, latura, portatio, superlatio), P (s. v. dossuarius 311), X (s. v. fero … latio). Trapi te kaštiguj tvoje telo … postom, bičuvańem, cilicioma nošeńem. Petret 273. Odsudğeni jesu … na žmehko … kameńa i peska nošeńe. Gašp III, 429. 2. trudnoća. [Maria] vu nošeńu sina teškoče ne imala. Mul pos 592. Maria [se morala] vu devetem mesecu svojega nošeńa … vu Betlehem odpraviti. Krist žit I, 12. 3. odijevanje, oblačenje. Pomore li kaj dušam purgatoriumskem zvoneńe ali sveč vužigańe ali černine nošeńe? Mul pos 423. 4. prema nositi 6. Mali grehi [se] odpuščaju … po nošeńu stvarih blagoslovneh. Mul šk 378. 5. u svezama drugam / prek ~ prenašanje. B (s. v. transportatio), J (s. v. translatio … prenašańe … drugam nošeńe … prekonošńa); napre ~ isticanje, davanje prednosti. B (s. v. praelatura); paske (na kaj) ~briga, skrb (o komu/čemu).B (s. v. curantia 2. … skërb … skerbnost …paske na kaj nošeńe); pomoči ~ pomaganje. B (s. v. latio); skup ~ skupljanje. J (s. v. collectio). |
|
nošna
|
f (sg. N nošna, GD -e). 1. nošnja; usp. nošńa 3. Poglejmo Tirolce, oni ostaneju vsigdar pri svoji starinski navadi, nošne i držańa. Brez mat 51. 2. isto što nošeńe 3. Da nošna našeh opraveh … bitja i složnosti tela … našega se dotiče, svedoči nam dobri razum. Moderc 1. |
|
nošni
|
|
|
nošńa
|
f (sg. N nošńa, G -e, D -i, A -u, -i, pl. N -e). 1. isto što nošeńe 1. B (s. v. portorium …brodovina … dača ali plača od nošńe ali vožńe, vectura … nositi … v nošńu pustiti se), J (s. v. missus … nošńa jestvin, phalanga … ošček za nošńu ali za nadigavańe, portatus, sarcinarius … za nošńu prikladen … nošńi slišajuči … torbinski). Foringe gospode ali ńihovem oficirom dani, budi oni vu poslu gospodckom ali občinskom vzeti kak takaj listov nošńa. Urb 10. Ovak vi … zmučete betežnika … pri nošńi. Brez diog 115. 2. isto što nošeńe 3. Vidi se nečednost vu nošńe oprave. Matak I, 189. 3. isto što nošna 1. One čudnovite nošńe i oprave vu koje se odevaju vse to dela se iz ludskeh penez. Krist blag II, 245. 4. odijelo. J (s. v. habitus). Gladni terbuh, prazna mošńa, cundrava mu cela nošńa. Kal-a (1788) 36. Kakove spodobe je taj človek koi te je z silnem načinom pograbil? Je li ńegova nošńa kak i moja? Zriń 44. 5. u svezi stolec za nošńu v. stolec. |
|
nota
|
f (sg. G note, A -u, pl. NA -e, G not, -ih) lat. nota. 1. melodija. Mogu se i popevati vse hištorie … na notu: Ovo vmira vete svet. Jurj XIII. Pesma bratinska od s. Ižidora na notu »Hodi k nam Duh s.«. Mul zak 48. Nigdar note ne zna prave. Kal-b (1909) 42. 2. a. znak kojim se označuje određeni ton. B (s. v. canticum). b. (pl.)list ispisan muzičkim znakovima, notama, note. B (s. v. popevam). Nastran note, gusle, strune. Danica (1843) 4. 3. znamen, obilježje. Ako bi se koteri kraļ … protiv slobode plemenitih ļudi kaj tersil včiniti … vsaki plemeniti človek prez vsake nevernosti note more vstati proti ńemu. Perg 18. 4. izr. stara ~ ponavljanje uvijek istoga sadržaja. Pričmi, pričmi pak tvoju staru notu, slobodno. Velikov 85. |
|
notar
|
m (sg. N notar, G -a, D -u) isto što notarijuš (i ista etim.). B (s. v. adscriptor s naznakom da je dalm., auricularius). On verni notar … sveti Ivanuš evangelišta ovako svedoči. Bel prop 46. Kurir pismo da notaru, notar pako šekretaru. Mal vit 31. |
|
notarija
|
f (sg. A notariju) srlat. notaria; bilježničko, notarsko zvanje; notarski ured. Juraj Levačič notariju je zadobil. Prid kron 77. |
|
notarijuš
|
m (sg. NV notariuš, GA -a, DL -u, I -em, pl. N -i, G -ev) lat. notarius; bilježnik, notar; usp. biležnik, notar. B (s. v. primicerius … pervi i najpoglavitei pisac ili notariuš). Prešestie ili odlaka … od notariuša, ili od sudcev … včińena biti [se] pozna. Perg 222. Včinil je [on] dozvati notariuša, pred kem bi teštamentum včinil. Habd ad 380. Svoje svetsko blago na dober red [Fideliš] postavi pred notariušem. Gašp III, 21. Pavel od Ivanič … pisarnice kraļevske notariuš liste Ivana od Sredne … je skupa spravil i rastomačil. Mikl izb 74. |