Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

nagrozuvati

impf. (prez. sg. 3. nagrozuje) isto što nagražati se. Nagrozuje nam iz srca jalnoga. Popevke 190.

nagrožen

adj. koji je pod prijetnjom, ugrožen. B (s. v.   incomminatus).  Bil je ravno tak zvezan, ravno tak oberńem i ravno tak nagrožen kak i pervi. Rob II, 282.

nagumeran

adj. (sg. N m. nagumerani) etim. v. gumi; koji je od impregnirane, gumirane tkanine. Jeden nagumerani trivuglasti … škerlak … R 6. Limit 11.

nagustom

adv. usp. gusto.
1. jedno do drugog, zbito. Hoču … mladic ovakoveh vnoga nakopati i ovde … nagustom zasaditi. Rob I, 79.
2. nerazrijeđeno, gusto. Za vračtvo [svińče] pako dobi jednu šaku suheh černeh jagod … nagustom skuhaneh. Živinvrač 165.

naguzan

adj. (sg. N m. naguzan, n. -o, f. -a, A f. -u, L n. -em, pl. N f. -e) pun bora (v. guza 1); naboran; usp. narugan. H (s. v.   naguzan),  B (s. v.  plicatus, replicatus, striatus;  naguzan). Stara naguzana žena kačami se hrani. Habd ad 683. Videl [sem] jednu … naguzanu kermežļivu babinu. Zagr IV, 374. Začne [žaba] … svoju naguzanu kožu napuhavati. Krist bas 30.

naguzanec

m (sg. N naguzanec, G -nca) čovjek pun bora (v. guza 1); usp. zguzanec. P (s. v.  cossus 113).

naguzańe

n (pl. N naguzańa) gl. im. od naguzati; isto što narugańe. Hvale bi vredno bilo ako tuliko puti kuliko puti vmiva se dete ńegovo dimje z rečenim prahom bi se posipavalo i negda druga naguzańa tela, kakti na gerlu, vratu. Lal pupk 125-6.

naguzati

(se) pf. (inf. naguzati, naguzati se).
I. isto što narugati 1. a. B (s. v.   astringo).
II. naborati se. B (s. v.  replicari, striatus … izrezan na brazde ili žlebce … naguzan … narugan … naguzano čelo).

naguzavati

impf. (prez. sg. 1. naguzavam) isto što narugavati. B (s. v.   replico),  J (s. v.   irrugo).

nagužvati

pf. učiniti nabore, nabrati. J (s. v.   plicatilis).

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU