Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

oboštriti

pf. (inf. oboštriti; prez. sg. 3. oboštri; pridj. akt. pl. m. oboštrili; pridj. pas. sg. N m. oboštren, pl. G m. -ih).
1. naoštriti, nabrusiti; usp. izoštriti. H (s. v.   oboštren),  B (s. v.   oboštren),  J (s. v.   extero).  fig. Moi [su] blatni grehi … tvoju pravičnu serditost oboštrili suproti mene. Šim prod 5.
2. učiniti što šiljastim, zašiljiti; usp. zaoštriti, zašpičiti. J (s. v.  coluria, palatio), P (s. v.  cindalismus 330). Od jedne mere koļa … vencerlin ali drugi težak koteri obeli i oboštri … novac 1 ima potrebuvati. VZA 12, 245.

oboštruvati

impf. (prez. sg. 1. oboštrujem, 3. -je) impf. od pf. oboštriti.
1. isto što oštriti 1. B (s. v.   exaspero),  J (s. v.   exacuo),  X (s. v.  asper … exaspero). fig. Železo oštri se z železom, a človek oboštruje pogled svojega priatela. Krist žit I, 334.
2. isto što oštriti 2. B (s. v.   oboštrujem  s uputom na špičim).

obožati

pf. (inf. obožati; pridj. akt. sg. m. obožal; pridj. pas. sg. N m. obožani) postati siromašan, osiromašiti; usp. obokčati. Ako si bogat, misli da moreš obožati. Danica (1839) 8.

obožeti

pf. (pridj. akt. sg. m. obožel) učiniti koga ubogim, siromašnim, osiromašiti koga; usp. osiromašiti. B (s. v.   depaupero).

obožiti

pf. (pridj. akt. sg. m. obožil) uzvisiti, uzdići. Ježuš Krištuš pokehdob on vu siromaštvu je hotel živeti i vumreti, je siromaštvo zevsema odičil i obožil. Krist žit I, 292.

obožuvati

impf. (prez. sg. 1. obožujem) impf. od pf. obožeti; činiti koga ubogim, siromašnim; usp. osiromašuvati. B (s. v.  depaupero, paupero).

obpeniti

pf. v. openiti.

obračańe

n (sg. NA obračańe, G -a, L -u, I -em, pl. N -a) gl. im. od obračati (se); usp. kotakańe, obrateńe, obrneńe, obrnost, vrteńe.
1. 
a. okretanje oko osi, vrtnja. H (s. v. ), B (s. v.  agilitas … vmetelnost … ğeğernost … berzoča … lëhkoča … hitrina … hitrost … sim i tam obračańe … obarnost … lehkoga tela gibańe, agiliter … vmetelno … ğeğerno … hitro … z berzem sim i tam obračańem … obartno, antistrophe, circumactio, gyratio, revolutio … obračańe … opet vaļańe … odvaleńe, rotatio, saba 4, versatio; obračańe … sobstva vu sobstvo, verteńe), J (s. v.  gyratio, inversio …preverneńe … oberneńe …prevračańe …obračańe, versatio). Ov … arhangel od samoga Boga je poslan … vu veliko ladańe Galilee kotero ime zanamenuje obračańe okolu. Gašp I, 22. Obračańe (verteńe, kotakańe) zemļe okol svoje osi biva od ishoda prati zahodu. Danica (1838)6.
b. prevrtanje, okretanje s jedne strane na drugu. B (s. v.  transversio … preoberneńe … poprek obračańe … preprečeńe; obračańe… obračańe listov … obračańe jednoga na drugo), X (s. v.  verto … versura).
c. kretanje u krug. Znal je [Adam] sunca, meseca i vseh zevsema zvezd obračańe, moč, jakost i naturu. Habd ad 26.
2. 
a. usmjeravanje, navođenje (na dobro, na zlo).Dober način duše na zveličeńe pomoči [je] na dobro obračańe. Mul šk 455.
b. usmjeravanje života i rada prema načelima vjere. Reč Božja ima veliku jakost na obračańe serdca človečanskoga. Kraj 101. Rečeno je da na pravo obračańe … grešniku ne dosta da se pravično spove. Mul zerc 32. Gde ni delavcev vu Gosponovem vinogradu, onde ni nikakvoga obračańa. Krist žit I, 289.
3. 
a. ~ (na kaj, v kaj) mijenjanje, pretvaranje, postajanje što drugo. B (s. v.  transsubstantio … bitja u bitje ili sobstva u sobstvo obračańe … presobstveńe, obračańe, obrńeńe s uputom na obračańe).
4. isto što preobrneńe 3. B (s. v.  conversio … obračańe … preoberneńe … preobračańe). Molitva mora biti … za obračańe nevernikov. Mul hr IV. Nato je sveti Januš … ostal vu Jeružalemu i skupa z drugemi apoštoli vu obračańu Židovov posluval. Danica (1847) 52.
5. isto što prenašańe 3. B (s. v.  traductio … 2. prenašańe … obračańe iz jednoga jezika vu drugi … tolmačeńe, translatio … prenašańe … prenešeńe … obračańe … tolmačeńe; obračańe … iz jednoga jezika na drugi).
6. promjena. B (s. v.  obračańe … obračańe čudno vremena).
7. u svezama meštrija od zvezd obračańa astrologija; astronomija. B (s. v.  meštria 8); ~ k redovništvu zaređenje. Boļe i čisteše na početku obračańa k redovništvu nas nahajamo, neg čez vnogo let zaveza k ńemu. Kempiš 17; ~ pred očima isto što ophajańe 1. B (s. v.  observatio … pred oči hodeńe … obračańe pred očima); ~ pri drobiših mat. pretvaranje u razlomke, dijeljenje. Cele broje na drobiše obernuti, obračańe pri drobiših zove se. Brojozn 34; za se ~ prisvajanje, prigrabljivanje, zgrtanje. B (s. v.   vendicatio).
8. izr. ~ hrpta / pleča prekidanje veze s kime, odbijanje pomoći kome. B (s. v.  tergiversatio … herbta obračańe; obračańe 2. … obračańe herbta), X (s. v.  tergum … tergiversatio … herbta obračańe).

obračati

(se) impf. (inf. obračati, obračat, obračati se; prez. sg. 1. obračam, -am se, 2. -aš, 3. -a, -a se, pl. 1. -amo, -amo se, 3. -aju, -aju se; imp. sg. 2. obračaj, -aj se; pridj. akt. sg. m. obračal, obračal se, n. -o, pl. m. -i, i se; pridj. pas. sg. N m. obračan, pl. N f. -e; pril. prez. obračajuči, -i se, obračajuč).
I. 
1. 
a. okretati oko osi, opisivati kružnu putanju, okretati, vrtjeti. H (s. v.  lağe klin okol koga se veslo obrača, klin na kom se čiga obrača, końa naokolo obračati, obračam), B (s. v.  angrimanus, castibulum, circumago, circumactus, circumverto, converso, converto, ginglymus, gyro, mamphur, molile, offecto, patella, trusatilis … ručni melin ki se z rukom more obračati; końa češem, lağa 28, melin 10. … melin ručni kojega ļudi obračaju, obračam, okolu obiam, okolu vaļam, strug), J (s. v.  celetizontes, conspiro, converso … sim i tam obračam, cratenterium, gyro, pneumaticus … po vetru se obračajuči … kaj sapa ali veter tira … obrača, roto, supino, versabundus, versoria, verto), P (s. v.  equum in gyrum agere 449, purges 26, vectis … ošček koim se vitlo ili vreteno obrača ali koim se kakovo breme vaļa 826), X (s. v.  verto, volvo). Ja [bi] one kotače neprestance moral obračati. Šim prod 69. Boļe bi bilo vu svetak … kolovrat obračati, … nego … Boga bantuvati. Mul pos 767. Koj zemļu … prez svake spone vu zraku je obesil i okolu sunca vsevdil obrača? Št past 6. Gledi Imbro kak se na ražnju obrača vol. Krl 41.
b. prevrtati, okretati s jedne strane na drugu. B (s. v.  arto, inverto; naopak obračam), J (s. v.   introrsum),  X (s. v.   verto).
c. samostalno i u svezi sim tam ~ pomicati; kolutati (o očima).[On] i simo i tamo obrača oči. Nadaž 37. Čujuči Herodeš nepovoļne sebi novine … bradu počne tergati … z čemernemi očima obračati. Gašp IV, 802. Kipuče vlej vu lagev, dobro zapilči, i za pol fertaļa sim-tam obračaj. St kol (1819), 204.
2. 
a. usmjeravati; navoditi. Duše naše svita je telo, kotero je potrebno pod Gospodina našega prostirati i podgańati i pod ńegove … zapovedi i službu dobro obračati. Vram post A, 3. Kojim si ti [telo] na greh pute pokazalo … i po sebe njihov žitek obračalo … ovi vsi skupa budu s tobum stali. Noč viğ 61. Prodekatori … kerščenike na pokoru obračaju, neprestance kričeč. Zagr I, 104. I kajti je on tebi vse dal, hoče takaj, da ti vsa na ńegovu službu obračaš. Verh 4.
b. samostalno i u svezi na dober put / žitek ~ usmjeravati život i rad prema načelima vjere. Dober cirkveni pastir … toliko nebeskeh korun sebe zaiskava koliko grešneh duš Bogu dobiva, te na dober žitek obrača. Petret XXIX. Pohağali [su vučeniki] betežnike, veselili obteršene, obraduvavali nevoļne, kerstili ludctvo, obračali grešnike. Matak II, 8.
3. 
a. ~ na kaj / vu kaj mijenjati, pretvarati, postajati što. B (s. v.  aequanimitas … terplivost kad se i zlo na dobro obrača i za dobro jemļe, depravo … pohabļujem ali zhabļujem … izpačujem … pokvarujem … krivo činim … i ono kaj je pravo včińeno na gorje obračam … izkrivļujem, conformo … na priliku ili formu obračam), J (s. v.   transfiguro).  Sada iste cirkve na hiže, i vsake odurnosti buldirnice se obračaju. Mulih prod 254. Ako ja moj posel na kaj drugo obračam, je nehasnovit, i nesem vreden živeti. Verh 2. V topla leta obračal je zime. Kov tisk 42.
b. u svezi na pepel ~ paliti, sažigati. B (s. v.   conflagro;   pepel), J (s. v.   cremo).
4. pokrštavati. J (s. v.   converto).  Sveti Baznabuš je [sv. Pavlu] pomagal Židove i poganine obračati. Krist ap 31.
5. upućivati. Device takajše Marie molitve svoje negda je [sveti Ignaciuš] obračal. Habd zerc 548. Zato k ńemu obrača se sada govoreńe naše. Domin 20.
6. upotrebljavati, koristiti (za što).Nigdo z luckem duguvańem ne sme šafariti niti drugam obračati. Gašp III, 857. Za srečne kraļe preštimavati se mogu … koji oblast svoju na braneńe službe Božje i preskerbleńe poštuvańa Božjega obračaju. Verh 4.
7. obavljati, raditi; postupati. B (s. v.   praepostero).  [Margareta] veli … da ne za nikakvu copriu obračala i … da ne dece kuhala. VZA 4, 114. Ovak obrača previdnost božanska više puti: pobožen kojega hočeju pogubiti, ogne se. Krist žit I, 313.
8. prevoditi. B (s. v.   latinizo).  Zakaj su ada [Francuzi, Latini] na svoj priroğeni jezik obračali iz diačkoga? Gašp I, 6.
9. shvaćati, tumačiti. Tam … nemarne reči obračaju za zlost. Magd 25. Moje zapovedi i nareğeńa ukrivo obračaju. Velikov 109.
10. misliti, zamišljati, snovati. Človek obrača, a Bog oberne; der Mensch denkt, Gott lenkt. Krist anh 163.
11. plesati. Prilika ne manka, navlastito … gda … takovi plesi se obračaju. Habd ad 564.
12. u svezama čiselce ~ moliti krunicu. Čiselce obračaju i vu ńe šepču. Habd ad 1022; jezikom ~ govoriti. [Človeče] taki zvońaš kak dokońaš jezikom obračati. Magd 70; na gńoj ~ gnojiti se (o rani).J (s. v.   suppuratorius);  na hasen ~ koristiti. Do vezda samo herbtane ščetine jesu … na hasen obračane. Danica (1834) 53; na se i vu se ~ (kaj) iskorištavati (što) za sebe. Pazi, ne nasleduj prokletoga bogatca, ki je samo na se i vu se obračal. Mul hr 505; nazad ~ vraćati. J (s. v.   reciproco);  ~ na jednake imenitele mat. svoditi na zajednički nazivnik. Kak se drobiši na jednake imenitele obračaju. Šil 59; ~ na prah mljeti. B (s. v.  contero, dispulvero, pulvero); ~ pametjum razmišljati. Dokle človek jednu desetku žoltara jezikom moli, dotle da jednu takajše skrovnost žitka Kristuševoga pametjum obrača te premeče. Kraj 181; oči ~ (na sebe) privlačiti poglede. Jaj vam devojke i žene, ako se po čalarnem nošeńu skerbite oči drugeh na vas obračati. Verh 220; proti ~okretati, obrtati. B (s. v.   obverto);  oružje (nad kim) ~ boriti se. Još jedanput, moje oružje, budem imel sreču tebe nad nepriatelom obračati. Zriń 98; za se ~ prisvajati. Bližńemu [sam] momu nazloban bil … ńegovo za se obračajuči. Zrin tov 81.
13. izr. na svoj melin vodu ~ raditi sebi u korist. Na svoj melin vodu obračati; das Wasser auf seine Mühle leiten. Krist anh 148; ~ hrbat / pleča iznevjeriti koga, odbijati kome pomoć. B (s. v.   aspernor),  J (s. v.  obverto, tergiversanter). Nekome listor herbet obračaju. Habd ad 1066. Ako ńe sine zovemo, herbet nam obračaju. Matak II, 425. Istina je da z kem boļe nas Bog k sebi zove z tem boļe mi … pleča mu obračamo. Krist blag II, 180; vsa na dobro i pravicu ~ u svemu vidjeti pozitivne osobine, biti dobronamjeran. Zato ti verni kerščenik vsa na dobro i pravicu obračaj i tumači. Vram post A, VIII.
II. refl. ~ se
1. 
a. okretati se, vrtjeti se; opisivati kružnu putanju. H (s. v.  cvet ki se za Suncem obrača), B (s. v.  automatus … kaj se po meštrie napravļeno samo obrača, rotor, versor; klin 2, obračam se s uputom na vertim se), J (s. v.  pneumaticus … po vetru se obračajuči, trusatilis … kaj se rivati ali obračati more), P (s. v.  catillus 957). Pripetilo se je v letu 1219. da je začutil v noči da se ńegov melin obrača. Habd ad 351. Ne čudo da vumirajuči … žuhko plaču … sim i tam se obračaju, strašno trepeču. Gašp III, 140. Kopernikuš … pokazal je pervi … da se Zemļa okolo Sunca obrača. Danica (1838) 5.
b. samostalno i u svezi sim i tam ~ se kretati se, micati se. P (s. v.  pateus 118). Postavemo fajtnoču i vuhkoču gustu, debelu i vužganu, koja se more po žilah obračati. Lal vrač 29.
2. mijenjati se, pretvarati se (u što).B (s. v.  abolesco, attento … zkušavati se vu sramežlivosti i obračati se na oskruneńe, cathmaea terra … zemļa koja se na medo obrača da postane auricalcum … zlatoga lica medo, pulveresco, sanies; kerv 4), J (s. v.   seresco).  Kerv vu žilah na spodobu obrača se hladetine. Švag kvadr 38.
3. upućivati riječi, obraćati se kome. K vam se opet obračam, gospoda plebanuši. Petret XXV. Obračam se k tebi, moj vnogo poštuvani novomašnik. Švag I, 323. Još k tebi sada se obračam, ter za tvu vernost hvalu ti povračam. Št noč 14.
4. tražiti pomoć od koga. Obračam se k tebi, o zmožni sveti Štefan. Mul navuk 34. Obračam se anda k tebi, o Bog moj. Verh 48.
5. u svezama miseļum ~ se okolu (čega) misliti na što. Človek … se okolu sramotnega duguvańa miseļum obrača. Habd ad 601; na mleko se ~ mliječiti se, postajati mliječan. B (s. v.   latesco;   mleko); na razveseleńe ~ se postajati veseo. Kada i malo protivčine se pripeča … batrivost gubimo i na človečanska razveseleńa obračamo se. Kempiš 16; vu cirkvu Božju ~ se postajati vjernikom. Neverniki bi se mogli vu ńu [cirkvu Božju] obračati. Mul šk 164.
6. izr. ~ se okol čega imati za predmet što. To isto veseļe obrača [se] okol odurnoga i nečistoga duguvańa. Habd zerc 37; po vetru plašč ~ v. plašč.

obračavec

m
1. isto što koturitel. B (s. v.  rotator, vectarius), J (s. v.  gyrator, rotator).
2. isto što baratavec. B (s. v.   tractator).
3. izr. hrpta ~ onaj koji odbija pomoći, iznevjeruje. J (s. v.   tergiversator).

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU