Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika

prhneńe

n (sg. N perhneńe) gl. im. od prhnuti; gnjiljenje; propadanje. P (s. v.  tabum … gńiloča ali perhneńe od suhoče 87).

prhnuti

impf. (inf. perhnuti; prez. sg. 1. perhnem, 3. -e, pl. 3. -eju; pridj. akt. pl. f. prhnule).
1. trunuti, gnjiliti. B (s. v.   sentio),  P (s. v.  hermata … pańi koi se pod ladju na suho stegńenu podstavlaju da tak lahki perhnuti od vlage ne more 984). Kada kosti moje vu zemļi prhnule budu, naj povedu bratu mojemu … ovu skrovnost. Velikov 99. Ovde perhne dete moje koje ja po mojoj krivńi tak zaran pod zemļu spravil ali spravila jesem. Krist blag I, 59.
2. isto što mledneti. B (s. v.   maceresco).

prhtati

impf. (prez. sg. 3. perhtče) isto što prhetati 2. Zahman ptica perhtče v zrak kad derži ńu konec jak. Gaj pop 8.

prhut

f (sg. N perhut, pl. N -i) sitne ljuske kože s vlasišta, prhut. H (s. v.  perhuti v glave), B (s. v.  furfur, porrigo), J (s. v.  albugo, furfur).

prhutańe

n (sg. N perhutańe, G -a) gl. im. od prhutati; mahanje, lepetanje krilima. P (s. v.  alarum plangor 465).

prhutast

adj. (sg. N m. perhutast) koji se peruta, perutast; usp. prhutļiv. B (s. v.   furfurosus).

prhutati

impf. (prez. sg. 3. perhuče, pl. 3. -eju).
1. isto što prhetati 2. P (s. v.  alarum plangor … kak … negda kokot perhuče akoprem na jednom istom mestu stoječi 465).
2. isto što prhetati 4. Perhučeju pantļike na fakinski škerlački. Krl 96.

prhutļiv

adj. (sg. N m. perhutļiv) isto što prhutast. B (s. v.   porriginosus).

pri

prep. s GL označuje
1. prostorno:
a. da je što čemu u blizini: kod, kraj, pokraj. H (s. v.  dreva pri ogńu sušena, pri), B (s. v.  accubo 2. … sedim pri stolu ali za stolom, adhaereo 2, apud, assa 6, Avernus … jezero jedno pri Campanie odkud poganini štimali su i deržali ravën put vu pekel, bustuarii … vu staro vreme pri poganineh zvali su se oni koi su se pri grobu na pošteńe mërtvëca sekli, catanance, caudex, chironomion  tisk. chirononion … trančermešter koi lepo i snažno pri stolu jestvine zna porezati … razrediti i ponuditi,  convictor … vsagdašńi pri stolu tovaruš, coque, juxtium, maena … morska riba benetački minola … pri morju nekoi mendulu … zovu, recumbo … k stolu sedam … pri stolu sedim, sal 2. … nikakve pri ńem ne pameti; kod, olandra drevce … pri morju okolu vod i na verteh raste, pri, rezač … rezač pri stolu, sedim … poleg sedim … sedim pri stolu), J (s. v.  apud, decumbo … pri stolu sedim, exquiliae, penes), P (s. v.  cothon … luka pri morju ali veliki i poglaviti reki načińena … luka rukotvorna 30, dentes incisores … rezaki … ili zubi pervi koji su pri vustah 93, excipula … lečka ribam koja se čini iz plotecov z gužvic tenkih ali iz šibja spletenih pri kraih potoka ali jezera 1021, propylaeum … pervi vuhod ali vlezališče … kakovo negda je pri cirkvah i drugih poglavitih stańah: more biti bi se dobro reklo predvratje 865), X (s. v.  lux … lucubro). Kuš rodi Nemrota ki je najpervo ladanje sebe zaiskal pri Babilonie. Vram kron 4. Ti si [Barbara] dragi ğemant kamen … pri kom je grešnik seguren. Mil vert 159. Ova sem govoril vam pri vas stoječi. Evang 76. O Maria, budi pri meni i pomozi me vu nevoļi smerti moje. Mul hr 187. Vumerl je i bil je … pri svojeh otcih zakopan. Danica (1846) 70. Pri zibki mati vreme celo nad betežnikom je. Domj prov 6.
b. da je što u čijem stambenom, životnom prostoru: kod. B (s. v.  circa 3, coene 1, convenio, repotio … posvatba … drugi den svatbeni ki se obderžava pri mladožeńe … povraček na sedmi den snehe k roditelom), J (s. v.   depositarius),  P (s. v.  ganeo … kurviš … koi zle žene pri sebi prestanuje ali ž ńimi tovaruštvo ima 298). To leto tri muževe pri Abrahamu bili su v gosteh, ali na stanu. Vram kron 5. I sam gospodar pri kom smo na obedu bili … je vse iz sebe izhital. Habd zerc 39. Onda plebanuš pošļe kapelana k siromaške vdovice, a sam ostane pri bogatušu. Fuč 11. Danas mi budu to pošteńe iskazali, Gospodine, ter pri meni jeli. Krist anh 217. Ti havravci drempavi … sediju v nebu kak pri svojoj hiži. Krl 46.
c. da se što odvija unutar kakve institucije, u čijoj službi: kod, pri. Dušni vert … štampan vu Beču, pri Janušu Jakobu Kürneru. Mil vert I. Dvanajst let vre pri regimentu služil [sem] ter … ni kokoši vstrelil nisem. Velikov 80. Magistratušu oblast je dana da … pri slavnom … sudu … pravde sudi. Bed 3.
d. da se što nalazi u djelu kojeg autora: kod, u. Kaj bi tu istu Mariansku svetost boļe napervo dalo, nego samoga Krištuša reči pri svetom Lukaču. Habd zerc 9. Pridaval je k ovomu i vnoga druga … koja moreš videti pri Ivanu Tomku vu Žitku Auguština Gazotti. Kerč živ 8.
e.  da je što u čijem duhovnom, kulturnom prostoru: kod, u. H (s. v.  bat kraļevski), B (s. v.  agricola … koi negda pri Rimļaneh preštimani jesu bili, arx … pri Horvateh i Slovenceh grad … pri Dalmatineh i Primorceh kaštel i forteca veli se, bustuarii … vu staro vreme pri poganineh zvali su se oni koi su se pri grobu na pošteńe mërtvëca sekli, caementum, ceramus 2, chelenophagi … ļuctvo nekoje vu nemške zemļe koje samemi želvami ili škorńačami žive i tulike se pri ńih nahode i vu čerlenom morju da ž ńihovemi korami ili pokrovi hiže pokrivaju i po vodah se voze, feralia … pri Rimļaneh još poganineh be svetek vu kom su za mertve molili, kappa … ime slova gerčkoga koje tuliko zlamenuje kuliko pri nas slovo k, sabbathicus … sobotni … mirodnevni … mirodnevna … mirodnevno … k dnevu počinka slišajući … sobotno ili počinka leto … pri Židoveh je bilo sedmo … tj. oslobođeńa ili od službe odpuščeńa leto … put sobotni, septunx 3. … sedem peharov i sedem zdravic pri Rimļaneh), J (s. v.  lorarius … sluga ki je negda pri Rimļaneh sluge druge z remeńem moral pretepati), P (s. v.  februa … dnevi očiščavańa i odrešeńa od grehov pri Rimļanih poganinih 68, festa ambarvalia … dnevi svetečni pri Rimnanih za dobru letinu v koih su poļa obhağali i živinu alduvali … pri nas kerščenikih namesto je blagoslavlańe poļa 69). Vesta, Opš, Diana pri ļudeh veliki vezda beho. Vram kron 5. Navada pri neke gospode v drugeh orsageh [je] da robom svojem znameńe svoje zažgu. Habd ad 4. Jakin i Padua pri Latineh … ziğu se. Vitez raf 10. Ovakve igre negda pri Grkih iz takovoga cila zmišlene i igrane jesu. Brez mat 3. Pri nas ni vrag za martvim talentom ne cendra. Krl 119.
2. vremenski:
a. trenutak događanja. Ov [človek] … pošle po plebanuša da bi mogel zadńe prieti šakramente i redovnika pri svoje smerti imati. Fuč 10. Onda se … [mati] odpeļa … pri pucajučoj zorji domom z kčerjum svojum čisto zadovoļna. Krist blag II, 262.
b.  trajanje, tijek događanja. B (s. v.  abzea, adventus … velimo takaj advent … kada se pak pričińa vzemi iz ovoga veržuša … ar ako svetek S. Catharinae vu petek dojde takvu sobotu se počne … pri večernice … ako pak dojde vu sobotu na osmi dan počne se stoprav). Kraļ Arkiaš bil je pri večere dobre voļe. Habd ad 1137. Ne znam kak bu pri tom. Velikov 64. Od pri strižeńu ovce gustoga porezańa … krasta naredi se. Živinvrač 150. Tak je naš Verböczy pisal Tripartitom … na hijerozolomitanjsku lubav namigavajuč pri tom. Krl 70.
3. u svezama biti ~ (čemu) upravo što raditi, npr.:biti ~ torte jesti tortu,biti ~ cecku sisati. Oni su pri torte, a mi sme pa na tlaki. Krl 48. Ńejna prava mati, dok je još ona pri cecku bila, je vumerla. Danica (1844) 20; biti ~ dobrom teku imati apetit. Marše još je pri dobrom teku bilo. Lovr ker 46; biti ~ (dobre) jakosti biti u dobrom fizičkom stanju. Ako otok jednu samo stran pļuč zaobstre i betežnik pri dobre je jakosti, tako onda prez vsakoga vračtva … otok srečno se razpuči. Lal vrač 117. Kak dugo zdrav i pri jakosti bil sem, malo sem mislil na Boga. Krist blag II, 85; biti ~ sebe biti priseban. B (s. v.   apud);  biti dobro ~ vinu, ~ vinu dobro postavļen biti pripit. Buduč dobro pri vinu vsi … na tanec vstanu. Gašp I, 970. Kraļ vre pri vinu dobro postavļen zapove donesti posudu zlatu. Gašp I, 621; dete ~ cecku / dite ~ mliku dojenče. P (s. v.  puer … lactens 79); ~ pogodbi ostati održati pogodbu. Turčin pri pogodbe več neče ostati. Mal isp I, 5. Ako nečeš pri pogodbi ostati, ja ńemu povem tvoje nakańeńe. Brez diog 123; ~ poslu / poslih radeći što. Osebujno izebrani občini hvalim da pri ovom poslu dostojno … posluvala je. Bed 5; ~ priliki v. prilika; ~ vagi vkańuvati varati na vagi. Jošče poleg vsega toga detiči mesarski pri vagi vkańuju. Brez diog 88.
4. izr. biti ~ dobrom razumuv. razum; biti ~ letah / letih v. leto; biti (komu) ~ rukah v. ruka; imati ~ ruci / rukah v. ruka; ležati pri srcu v. srce; ~ pameti v. pamet.

priarjati

impf. (prez. sg. 3. priarja) impf. od pf. priorati; prioravati. Pitajte malo ovoga gospodara koi na siromaštvo došel je … je li kada … bil opomeńen od spovednikov … da … vu orańu zemļu ludcku naj ne priarja. Matak I, 513.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
HAZU