| parlament | m (sg. G parlamenta, D -u) njem. (iz lat.)Parlament; u ustavnim državama najviši birani zakonodavni organ, parlament, sabor; usp. parlamentom, parlamentum 1. Gvardian nedostoine nekoje reči je govoril proti parlamentu. Prid kron 58. [Knižarnica vu Londinu] akoprem ima velike dohodke vendar još i nekuliko jezer od parlamenta pridaje se vsako leto da se nove kńige priskerbiju. Mikl izb 105. |
| parlamentarec | m (pl. N parlamentarci) etim. v. parlament; član parlamenta, parlamentarac. O’Counel odišel je iz Londina … ravno tak i drugi parlamentarci irski. Nov horv 135 b. |
| parlamentom | m mađ. (iz lat.)parlamentom; isto što parlament. Ne sude tam z nemarnim sudom nit ima mesta svecki parlamentom. Magd 25. |
| parlamentski | adj. (sg. A n. parlamentsko) koji se odnosi na parlament; parlamentski. Londin gledeč na parlamentsko zebrańe razdeļen je na 7 zbirališč. Nov horv 33 a. |
| parlamentum | m etim. v. parlamentom. |
| parlatorijum | m (sg. A parlatorium) tal. parlatorio; mjesto za sastanke, soba za razgovore. Kada goder bude zvana od koga goder vu parlatorium, taki mora tamo šetuvati na zveličeńe bližńega. Gašp IV, 397. |
| parlavita | m etim. v. parlaviti; brbljavac. Z ovoga vam deteta … drugo nikaj ne bu kak parlavita cigan. Lovr ker 6. Parlavita cigan, ze semi mastmi sfrigan pomamaraš, vočji taj pajdaš. Krl 94. |
| parlaviti | adj. tal. parlare; brbljav. Drugač bil je glasovit, parlaviti jezovit, kakti pater bil je ošter, tu je v negvom selu klošter. Vidr jel 49. |
| parma | f (sg. N parma, G -e, A -u, pl. A -e, L -eh) njem. Barn; sjenik, štagalj. Locum pro conservatione frugum accommodatum idiomate sclavonico parma appellatum. VZA 13, 63. Vsaku kermu potrebno je dobro suhu spraviti pod krov ali vu parmu. Ovc 55. Otave, sena, slame daj nagńesti pune parme. Horv kal-b (1812) 36. |
| parmaski | adj. (sg. N f. parmaska) isto što parmenski. Parma-, piacenca- i gvaštalska vojvoda stanuje vu stolnem varašu Parma. Danica (1842) 21. |